Kako od Zagreba do Splita u autu za 200kn jeftinije?

Isplati li se žuriti? Definitivno ne!

Pokazao je to i naš test u kojem smo u tri različita automobila prevalili po 100 kilometara pri različitim brzinama. Konkretno trudili smo se držati konstantnu brzinu od 80, 100, 130 i 150 km/h i na kraju usporedili koliko smo vremena uštedjeli i koliko se zbog toga povećala naša potrošnja goriva.

Najštedljiviji automobil na testu, kompaktni automobil s 99 KS i ručnim mjenjačem s pet brzina ima deklariranu tvorničku potrošnju na otvorenoj cesti od 3,3 l/100 km. Pri 80 kilometara na sat trošio je prosječno 2,6 l/100 km, a na 100 km/h potrošnja je skočila na još uvijek izuzetno malih 3,5 l/100 km. Kada smo se trudili držati 130 km/h ona je već iznosila 5,3, da bi se pri 150 km/h popela na 7,7 l/100km.

Drugi kandidat na testu bio je luksuzni kompaktni dizelski model sa snažnim motorom od 136 KS i automatskim mjenjačem sa sedam brzina i dvostrukom spojkom koji prema tvorničkim podacima na otvorenoj cesti troši 3,9 l/100 km. Pri 80 km/h ovaj je auto trošio 3,5 l/100 km, a kako smo ubrzavali potrošnja se dizala na 4,7 l pri 100 km/h, 6,9 l pri 130 km/h i 8,2 l pri 150 km/h.

Posljednji kandidat bio je kompaktni benzinac s benzinskim motorom od 100 KS i ručnim mjenjačem sa šest brzina koji po tvorničkim podacima na otvorenoj cesti troši 4,6 l/100 km. Pri konstantnih 80 km/h on je trošio 3,9 l/100 km, pri 100 km/h potrošnja se popela na 5,1 l/100 km, da bi pri 130 skočila na 7,8 l/100 km, a pri 150 km/h na čak 9,8 l/100 km.

Većina automobila konstruirana je da najefikasnije vozi i najmanje troši pri brzinama od otprilike 80 do 130 km/h. Sve brzine iznad toga rapidno povećavaju potrošnju, dok je stvarna ušteda na vremenu relativno mala. Primjerice, vozite li prosječnom brzinom od 130 km/h, 100 kilometara prevalit ćete za 46 minuta, dok će se pri 150 km/h taj put smanjiti na 40 minuta. Pritom će potrošnja biti i za dvije litre veća što znači gotovo 20 kuna veći troškovi na 100 kilometara ili oko 70 kuna za dionicu Zagreb-Split.

Brzina od 80 kilometara na sat na našem se testu pokazala kao uvjerljivo najekonomičnija na svim modelima, a pritom je najštedljiviji model trošio čak i manje od tri litre. No valja napomenuti da je ova brzina prihvatljiva jedino radi li se o otvorenoj cesti. Na autocesti je 80 km/h jednostavno presporo. Vozeći tom brzinom sporiji ste i od kamiona što može biti vrlo opasno jer rijetko tko očekuje da se automobil na autocesti kreće tako niskom brzinom. Zbog toga što vas moraju prestizati i kamioni, mogu se stvoriti i gužve u prometu.

Želite li maksimalno uštedjeti na autocesti i imate dobre živce te mnogo vremena odaberite tempo 100 km/h. Bit ćete među najsporijima no ako se držite desne trake nikom nećete smetati i osjetno ćete uštedjeti. Primjerice kod benzinskog modela gotovo 5 l/100 km, što na kraju znači i do 200 kn uštede na relaciji Zagreb- Split.

Najbolji omjer brzine putovanja i potrošnje postiže se između 120 i 130 km/h. Potrošnja je još uvijek vrlo razumna, a brzina putovanja itekako prihvatljiva. Želite li biti među najbržima možete pojuriti i 150 km/h. S obzirom na toleranciju kod policijskih mjerenja brzine i programirano “laganje” brzinomjera koji uvijek pokazuje više, pri ograničenju od 130 km/h pred zakonom ste čisti i kada vaš brzinomjer pokazuje 150, no potrošnja vam neće oprostiti. U pravilu će biti veća za 20 do 50% u odnosu na 130 km/h.

Zato je uvijek bolje krenuti na vrijeme i ne žuriti. Profitirat ćete višestruko.