U autoškolu se može sa 17 godina i šest mjeseci, a ispitu se može pristupiti s 18 godina. Teoretski je vozačku moguće dobiti i za manje od 2 mjeseca, no za kandidate najbolja je i najkvalitetnija zlatna sredina.

Jedna od važnijih stvari u životu mlade osobe je dobivanje vozačke dozvole. Za mnoge je ona prekretnica u životu i svojevrsna potvrda o odrastanju, punoljetnosti i karta prema slobodi i samostalnom kretanju. Procedura za dobivanje vozačke dozvole sastoji se od liječničkog pregleda, polaganja ispita iz Prometnih i sigurnosnih pravila, prve pomoći, te naposljetku i vožnje. U teoriji, sve se od navedenog, uključujući i minimalno propisanih 35 sati vožnje može položiti u roku od samo mjesec dana. Ipak, kvalitetne autoškole i dobri instruktori u pravilu ne forsiraju ovako brz način polaganja.

S druge strane pak, iako se autoškoli može pristupiti sa 17 godina i šest mjeseci starosti, a ispitu s 18 godina, što je razdoblje od šest mjeseci, najboljim i najkvalitetnijim pokazao se period polaganja autoškole u roku od tri do četiri mjeseca. Dok se za teoretski dio autoškole preporučuje polaganje u najkraćem roku, za vožnju je dobro “polakše” prihvaćati znanje kako bi kandidatima dojmovi vožnje i naučene stvari bolje “legle”. Ako se minimalnih 35 sati vožnje odradi u periodu od tri mjeseca, iskustva pokazuju da su kandidati spremni na izlazak pred komisiju. I s 35 odrađenih sati, što je u prosjeku realnih 26 sati i 15 minuta vožnje kandidati mogu biti spremni, a prolaznost je jako dobra. Statistički gledano, prosječan broj sati vožnje za kandidate u Hrvatskoj je i dalje povoljnih 47 sati što je realnih 35 sati i 15 minuta vožnje. Jedan od poznatijih zagrebačkih instruktora s kojim smo razgovarali potvrdio nam je da praksa požurivanja s obavljenim satima vožnje nije dobra. Pogotovo ispočetka kad sati i usvajanje znanja idu sporije, no kad se svladaju osnove vožnje i kad kandidat krene s poligona u stvarni promet, onda stvari idu malo brže. No, i on tvrdi kako je najbolje za kandidate da vožnju obave u razdoblju od najmanje dva i najviše tri mjeseca.

autoškola

Činjenica jest da bez obzira na to da odvoze li kandidati najmanje 35, prosječnih 47 ili više sati, po statistici prosječne brzine koja je u početku manja (vožnja po poligonu), a kasnije nešto veća (vožnja u gradu ili po izvangradskim prometnicama), do polaganja ispita ne prijeđu niti 800 kilometara. Upravo zbog toga, nazovimo manjka iskustva za upravljačem, za mlade vozače koji se smatraju svi u dobi od 16 do 24 godine postoje određena ograničenja u smislu da ne smiju upravljati vozilom na cesti izvan naselja brzinom većom od 80 km/h, na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila brzinom većom od 100 km/h i na autocesti brzinom većom od 120 km/h, te da ne smiju imati alkohola u organizmu. No, statistike im ne idu u prilog. Unatoč autoškoli, kvalitetnim instruktorima i poznavanju prometnih propisa, mladim vozačima nedostaje iskustva u vožnji. Nebrojeno je mnogo situacija u prometu kakve se ne mogu naučiti u autoškoli, već se stječu iskustvom i prijeđenim kilometrima. Neiskusan vozač može uočiti neki događaj, ali ga procijeniti neopasnim što dovodi do nesreće. Naravno, pojam mladi vozač ne treba generalizirati jer ima i svijetlih primjera mladih vozača koji bi po ponašanju i prometnoj kulturi mogli biti primjer i mnogim drugima.

Ponašanje u vožnji ima veze i s prometnom psihologijom. Poznato je da osjećaj anonimnosti u autu daje osjećaj veće sigurnosti što dovodi do “hrabrijih” odluka i promjene ponašanja za upravljačem. Također, mladi su vozači skloniji riskantnom ponašanju jer je i znanstveno dokazano da mozak sazrijeva do 25 godine. Najranije se razvija dio za koordinaciju pokreta i ravnotežu koji može dovesti do precjenjivanja vlastitih sposobnosti. S druge strane pak, prefrontalni korteks, dio mozga koji posreduje pri percepciji rizika, donošenju odluka, kontrole impulsa, planiranju i obavljanju više radnji istovremeno sazrijeva kasnije.

Ipak, najopasnijim se mogu smatrati situacije u kojima vozači gube kontrolu nad automobilom. A to je nešto što u redovnoj autoškoli ne mogu isprobati. Naglo kočenje, zanošenje vozila, kočenje na skliskoj površini…bezbroj je situacija u kojima auto može izmaći kontroli. A, takve se situacije mogu isprobati na posebno pripremljenim poligonima i u društvu iskusnih instruktora. Taj dio obuke vozača nažalost nije zakonom obavezan, no svaki mladi vozač i njegovi roditelji bi trebao razmisliti o tome i investirati u dodatno znanje. Tim više što se cijene tečaja sigurne vožnje na ORYX Centru za sigurnu vožnju kreću od 720 za poludnevni do 1400 kuna za cjelodnevni napredni tečaj. Mizerna je to cijena u odnosu na potencijalnu štetu koja može nastati neiskustvom, a da ne govorimo o težim posljedicama.

Autoškola poligon

U školi sigurne vožnje mladi vozač može iskusiti kakav je osjećaj gubitka kontrole nad autom, kako se reagira u određenoj situaciji i kako se sigurno koči. Prvi je to kvalitetni korak u edukaciji mladih, bolji i od strogih zakona i kazni. Ovo neka bude svojevrsni apel mladim vozačima i njihovim roditeljima. Bez obzira jeste li djevojka ili mladić i bez obzira kakve su vam vozačke navike, svakako vam preporučujemo da osim redovne autoškole svoju vožnju poboljšate i putem treninga sigurne vožnje.

Odgovori