Svi dobro znaju da je korištenje mobitela zabranjeno u vožnji. I to s dobrim razlogom, jer tipkanje po mobitelu, ili još gore, surfanje internetom u vožnji odvraća pažnju i potencijalno je pogibeljno. No ako je mobitel tako opasan, što je onda s takozvanim infotainment sustavima u automobilima, dodirnim zaslonima koji kriju obilje funkcija i čije korištenje zna biti zbunjujuće? Takve sustave možete u vožnji koristiti do mile volje bez straha da će vas policija zbog toga kazniti, no to ne znači da su bezopasni.

Sve funkcije udaljene jednom klikom

Moderni infotainment sustavi obiluju funkcijama poput navigacije, namještanja parametara vozila, praćenja statistike vožnje, povezivosti s telefonom, radio uređaja i drugih sustava zabave, a na nekim automobilima na njih su smještene čak i komande klima uređaja. Ipak tih je funkcija osjetno manje nego na modernom pametnom telefonu, virtualne ‘tipke’ su veće, mnogim funkcijama se može pristupiti putem posebnih tipki na volanu, a kod nekih pak automobila kompliciranije funkcije moguće je koristiti tak kad je auto zaustavljen. Sve ih to čini jednostavnijima i sigurnijima za korištenje od mobilnih telefona, no daleko od toga da ne predstavljaju opasnost u vožnji. Naprotiv, brojne studije pokazale su da su moderni infotainment sustavi jedan od najvećih rizika za sigurnost vožnje u novim automobilima i da su uzrok brojnih prometnih nesreća.

Najbolje aplikacije za auto

Opasnost kod korištenja ovakvih sustava proizlazi iz toga da korisnici za najmanju promjenu na dodirnom zaslonu, na primjer promjenu radio stanice, moraju maknuti oči s ceste na određeno vrijeme. Za to vrijeme ne prate zbivanja na cesti, ili ih ne prate dovoljno što može dovesti do skretanja auta s ceste, neuočavanja nadolazeće prepreke poput pješaka i teške, potencijalno smrtonosne, nesreće. Zapravo, problem je gotovo identičan kao kod mobilnih telefona, s tim da infotainment kod određene kategorije vozača može biti posebno opasan.

Kod određene kategorije vozača može biti posebno opasan

Riječ je o nekim starijim osobama koje su manje vješte pri korištenju pametnih mobilnih telefona ili ih uopće ne koriste. Starije osobe nerijetko kupuju zastarjele telefone s klasičnim tipkama jer se ne žele gnjaviti s kompliciranim dodirnim zaslonima. Tako nemaju nikakvog iskustva ili vještine pri korištenju dodirnog zaslona. No kod većine novih automobila, takve osobe gotovo da nemaju mogućnost izbjeći dodirni zaslon. Klasični radio s klasičnim tipkama u novom automobilu postao je prava rijetkost i možete ga naći samo u osnovnim izvedbama najjeftinijih automobila.

Značenje svjetlosnih simbola na instrument ploči

Istraživanje američke zaklade za sigurnost u prometu AAA iz 2019. godine pokazalo je da starije osobe (između 55 i 75 godina) pri odabiru nekih kompliciranih funkcija na infotainment sustavu ne gledaju na cestu čak osam i pol sekundi duže od mlađih korisnika (21 do 36 godina) koji su vješti s pametnim telefonima i dodirnim zaslonima. No i kod mnogih mlađih u studiji je primijećeno da se nerijetko muče s nekim funkcijama infotainment sustava.

Koliko sekundi ne gledate cestu kad se javite na telefon?

Tijekom odabira kontakta i upućivanja telefonskog poziva poziv putem infotainmenta mlađi vozači zbivanja na cesti nisu pozorno pratili u prosjeku 17,7 sekundi, a tijekom odabira destinacije i postavljanja navigacijskog sustava čak 31,4 sekunde. Samo ti podaci dovoljno govore kakav su rizik zapravo infotainment sustavi za sigurnost u prometu.

Pri istraživanju su korišteni sustavi u šest različitih vozila, no s obzirom na to da infotainment sustavi postaju sve bogatiji funkcijama, što ih nerijetko čini i kompliciranijima, situacija se od 2019. do danas dodatno pogoršala. Stoga se vozačima savjetuju da koriste samo najnužnije funkcije tijekom vožnje i da, kada kupe novi automobil, dobro izvježbaju korištenje svih potrebnih funkcija prije vožnje kako bi sustavi što manje odvraćali pažnju s onoga što se zbiva na cesti.