Snimaju brzinu, je smo li vezani i telefoniramo li, i to u oba smjera i na četiri trake istovremeno.

Prebrza vožnja u crno je zavila mnoge hrvatske obitelji. O tome možda najbolje govori podatak da je od 308 ljudi koji su lani poginuli u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske, 141 osoba poginula u nesreći kojoj je uzrok bila nepropisna brzina ili brzina neprimjerena uvjetima na cesti. Jedno od mogućih rješenja tog problema fiksne su prometne kamere za kontrolu brzine. Na području Hrvatske danas ima 19 takvih uređaja, a ormara, odnosno kućišta u koje se stavljaju 39. Veći broj kućišta omogućuje prebacivanje kamera s lokacije na lokaciju, što djeluje preventivno na vozače koji ne znaju je li kućište prazno ili se u njemu nalazi kamera. Prvi fiksni uređaji za nadzor brzine kretanja vozila, kažu nam u policiji, bili su postavljeni 1998. na području PU zagrebačke, ali više nisu u funkciji.

Od uređaja novije generacije prvi su ugrađeni 2010. na području PU splitsko-dalmatinske, i to četiri uređaja i devet kućišta. Ovog ljeta s radom je počelo još 15 kamera s 30 kućišta na području PU zagrebačke, primorsko-goranske i osječko-baranjske. Kamere su postavljene na lokacijama na kojima je registriran veći broj prometnih nesreća sa smrtnim ili težim posljedicama. Riječ je o sofisticiranim radarskim uređajima Gatso RS-GS11, koje je policija nabavila preko tvrtke Meditronik, a mogu mjeriti brzine od 20 do 250 km/h, imaju dovoljno memorije za 5000 prekršaja, rade na temperaturi od -25 do +60 Celzijevih stupnjeva, imaju ugrađenu rasvjetu s IC filtrom, mogu nadzirati promet u oba smjera istovremeno na četiri trake, a nalaze se u ormarima koji su neprobojni za metke. Cijena uređaja koji su postavljeni ove godine iznosi oko 250.000 kuna, a ormari su stajali oko 31.000 kuna. Policija tu neće stati.

Trenutno je u tijeku sličan natječaj za postavljanje određenog broja dodatnih fiksnih uređaja s dvostruko više ormara na području PU karlovačke i PU varaždinske, a njihovo stavljanje u funkciju očekujemo početkom 2016. godine – rekli su nam u Službi za odnose s javnošću MUP-a. Hrvatska policija, osim ovih kamera, koristi i druge uređaje za nadzor brzine kretanja vozila kao što su laserski uređaji, radari na tronošcu i presretači.

Kamere su nabavljene ponajprije za nadzor brzine kretanja vozila, ali se po potrebi mogu koristiti i za istovremeno sankcioniranje i nekih drugih prometnih prekršaja kao što su vožnja bez pojasa i nedopušteno korištenje mobitela. Tolerancija za prekoračenje je 10 km/h za brzine do 100 km/h te 10 posto izmjerene brzine za brzine preko 100 km/h, a vlasniku vozila nakon 15- ak dana na kućnu adresu prema snimljenoj registraciji stiže obavijest o prekršaju u kojoj se traži ime osobe koja je vozila automobil. Vlasnik mora odgovoriti u roku od osam dana, nakon čega se izdaje obvezni prekršajni nalog ili optužni prijedlog prekršajnom sudu.

Ako vlasnik ne odgovori u roku od osam dana, presumpcija je da je on vozio – objašnjava odvjetnik Milko Križanović. Počinitelj prekršaja ima pravo prigovora nadležnom prekršajnom sudu u roku od osam dana od primitka obveznog ili prekršajnog naloga, u suprotnom, prekršajni nalog postaje pravomoćan i izvršan, a izrečena kazna izvršit će se prisilno, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona. Prosječno trajanje prekršajnih postupaka je oko godinu dana u jednostavnijim predmetima i tri godine u složenijima, dodaje. Postoji i mogućnost zastare ako od počinjenja prekršaja do pokretanja postupka prođe više od četiri godine, ali to se rijetko događa jer sudovi paze da predmet ne padne u zastaru.

Jesu li kamere opravdale svoju svrhu? U policiji kažu da je analiza uređaja koji su prije pet godina postavljeni na području PU splitsko-dalmatinske pokazala da se stanje sigurnosti bitno poboljšalo na dionicama na kojima su postavljeni takvi uređaji. U prvoj godini korištenja broj prometnih nesreća po svim kriterijima smanjio se za više od 30 posto, a u drugoj za još 20 posto. Bitno je smanjen i broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, za više od 40 posto. Postavljanje kamera utjecalo je i na ujednačavanje srednjih brzina kretanja vozila, što automatski rezultira i harmonizacijom prometnog toka u okvirima dopuštenih brzina. Što se tiče kamera postavljenih ove godine, može se reći da su se dosta “naradile”. Na području PU zagrebačke kamere su već u prvih tjedan dana snimile 1352 prebrza vozača, na riječkom području u prvih 20-ak dana snimljeno je 939 prebrzih vozača, dok ih je na području PU osječko-baranjske uhvaćeno 1116. Da su kamere dobro rješenje, smatra i prof. dr. sc. Davor Brčić, predstojnik Zavoda za gradski promet na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koji kaže kako postavljanje takvog tipa kamera, prema njegovim saznanjima, u hrvatskim, ali i gradovima EU, daje vrlo dobre rezultate u smanjenju broja cestovnih prometnih nesreća s najtežim posljedicama.

Postoje i drugi načini kontrole prekoračenja brzine cestovnih motornih vozila , ali iziskuju veći financijski i ljudski potencijal, pa su postavljene kamere ekonomično i efikasno rješenje u provođenju kontrole – kaže Brčić, dodajući da razvijenije zemlje EU puno više koriste ovaj učinkoviti način kontrole. Tajnik udruge “Sigurnost u prometu”, dipl. ing. prometa Georg Davor Lisicin, kaže da su kamere učinkovite za kontrolu brzine te da na smanjenje broja prebrzih vozača u znatnoj mjeri utječe odabir lokacija. Lisicin dodaje da u EU, u zemljama kao što su Velika Britanija, Njemačka i Švicarska, postoji i praksa postavljanja maketa policijskih vozila i policajaca na mjestima gdje se želi prevenirati nepropisno ponašanje vozača, uključujući i prekoračenje najveće dopuštene brzine.

Po mojem mišljenju, još je efikasniji alat provođenje dobro osmišljenih preventivnih aktivnosti i kampanja koje trebaju potaknuti vozače na poštivanje ograničenja brzine, ali i biti usmjerene i na druge vidove nepropisnog ponašanja i kršenja propisa vozača motornih vozila te drugih rizičnih skupina sudionika u prometu – kaže Lisicin. Smatra da se dobro osmišljenom kombinacijom preventivnih aktivnosti i represivnih mjera može znatno smanjiti opseg i posljedice stradanja u prometu te poboljšati sigurnost cestovnog prometa. Takav pristup, kaže, imaju države EU u kojima su ostvareni i najbolji sigurnosni pokazatelji, kao što su Švedska i Velika Britanija. Sudeći po policijskim podacima, kamere postavljene na hrvatskim cestama polu- čile su rezultate. Stoga samo možemo poželjeti da se kamere uskoro pojave i u drugim dijelovima Hrvatske.

1352

PREBRZA VOZAČA SNIMILE SU KAMERE NA PODRUČJU PU ZAGREBAČKE U PRVIH TJEDAN DANA

Za prebrzu vožnju i 60 dana u zatvoru

Kazne za prometne prekršaje “po brzini” propisane su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a raspon je dosta velik. Na primjer, ako u naselju prekoračite dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu brzinu za 10 km/h, čeka vas kazna od 300 kuna. Za najgori slučaj, prekoračenje veće od 50 km/h, propisana je pak kazna u iznosu od 5000 do 15.000 kuna ili zatvorska kazna u trajanju do 60 dana, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca, a po pravomoćnosti prekršajno-pravne sankcije u evidenciju vozača upisat će se tri negativna prekršajna boda. Najgora kazna za prebrzu vožnju izvan naselja nešto je lakša – ako za više od 50 km/h prekoračite dopuštenu brzinu, prijeti vam novčana kazna od 3000 do 7000 kuna, zabrana upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri negativna prekršajna boda.

Nema kazne za dojavu lokacije kamere

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama nije predviđeno kažnjavanje vozača koji drugim vozačima javljaju gdje su postavljene kamere.

Nitko ne može biti prekršajno ni kazneno odgovoran ako drugome otkrije gdje su postavljene kamere za nadzor prometa. Riječ je o slobodnoj informaciji koja se može prenositi bez posljedica – objašnjava odvjetnik Milko Križanović. No kažnjava se korištenje uređaja za ometanje ili otkrivanje uređaja za nadzor prometa, te za to možete platiti kaznu od 2000 kuna. U slučaju ošte- ćivanja kamera počinitelju se može izreći zatvorska kazna do pet godina. Križanović navodi i jednu zanimljivu, ali neistinitu tvrdnju s kojom se susreo u praksi – da kamere ne mjere brzinu kada je temperatura niža od 0 stupnjeva, što naziva zabludom.

Svi tipovi radara koje koristi policija apsolutno točno mjere brzinu u uvjetima od -10 do +50 stupnjeva Celzijevih – kaže Križanović. Ako vozač napravi prekršaj zbog kojeg bi trebao ostati bez vozačke dozvole, on i dalje može voziti sve dok mu se to ne zabrani pravomoćnom odlukom suda. Naime, kako objašnjava Križanović, vrijedi načelo da nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajna sankcija ako mu se ne dokaže krivnja za počinjeni prekršaj.

Mobilne kamere očitavaju i do deset vozila u sekundi

Hrvatska policija, osim fiksnih uređaja za mjerenje brzine, koristi i mobilne uređaje za očitavanje registarskih pločica ANPR (na slici gore), koji se mogu prenositi iz vozila u vozilo. Jedan sustav stoji oko 170.000 kuna, a sastavljen je od dvije ANPR kamere, procesora i prijenosnog računala. Očitavaju i do 10 vozila u sekundi, neovisno o tome kreće li se policijsko vozilo ili je zaustavljeno pored prometnice. Sustav prepoznaje registarske oznake svih država EU, ali i BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Jedan je od rijetkih sustava koji prepoznaje registarske oznake motocikala i mopeda u Hrvatskoj jer se radi o trorednim registarskim pločicama koje su jedinstvene u svijetu. Sustav može očitavati registarske pločice i pri brzinama većim od 200 km/h, kao i u uvjetima smanjene vidljivosti. Osim za potrebe prometne policije, sustav služi i za druge policijske operativne poslove poput pronalaska ukradenih vozila.

Lokacije kamera

  • Slavonska avenija u visini raskrižja ulice M. Sachsa (kretanje vozila u smjeru istoka) – nosač na stupu javne rasvjete (stup se nalazi između sjevernog i južnog kolnika) na visini 2,7 m
  • Ulica Dubrava (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu javne rasvjete kod raskrižja s ulicom II. Poljanice, na visini 2,7 m
  • Avenija Marina Držića (kretanje vozila u smjeru jug) – nosač na stupu javne rasvjete (stup se nalazi s lijeve strane kolnika) ispred petlje sa Slavonskom avenijom, na visini 2,7 m
  • Aleja grada Bologne (kretanje vozila u smjeru zapada Gajnice – Zaprešić) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,7 m
  • Aleja grada Bologne (kretanje vozila u smjeru istoka Zaprešić – Gajnice) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,7 m
  • Zagrebačka obilaznica A3 (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu portala s promjenjivom prometnom signalizacijom na 34. kilometru, na visini 2,7 m
  • Slavonska avenija (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu javne rasvjete na ulazu u podvožnjak ispod Savke ceste, na visini 2,7 m
  • Žerjavinec, Omladinska ulica ispred kućnog broja 8 (kretanje vozila u smjeru istok) – stup s betonskim temeljem uz južnu stranu kolnika visine 2,6 m
  • Čeglje D1, neposredno ispred kućnog broja 12 (kretanje vozila u smjeru sjevera) – stup s betonskim temeljem visine 2,6 m
  • Pavučnjak D1 ispred kućnog broja 59 (kretanje vozila u smjeru juga) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,7 m
  • Kostrena-Doričići D8, dionica 004, 8 km+020, 50 m iza raskrižja s naseljem Doričići (kretanje vozila u smjeru juga) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,9 m
  • Tunel Pećine D404 prije isključenja za Tower centar (kretanje vozila u smjeru istoka) – nosač na izvlačenje na zidu tunela, na visini 2,8 m
  • Riječka obilaznica A7, kod čvorišta Draga (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu portala, na visini 2,9 m
  • Riječka obilaznica A7, 650 m prije čvora Diračje (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,9 m
  • Riječka obilaznica A7, 50 m prije ulaza u tunel Škurinje II (kretanje vozila u smjeru istoka) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,9 m
  • Zvonimirova ulica D8, kod OMV-a (kretanje vozila u smjeru istoka) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,7 m
  • Liburnijska ulica D8 dionica 003 (kretanje vozila u smjeru Rijeke) – nosač na prvom stupu željezničkog nadvožnjaka, nosač na visini 2,7 m
  • Zvonimirova ulica D8, kod kućnog broja 14, nasuprot OMV-a (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,9 m
  • Ljubljanska cesta kod kućnog broja 4 (kretanje vozila u smjeru istoka) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,7 m
  • Nova cesta, kod Gradske toplane Rijeka (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 2,9 m
  • Feričanci D2, ulica Petrovac nasuprot kućnog broja 86 (kretanje vozila u smjeru istoka) – stup s betonskim temeljem uz južnu stranu kolnika, visine 2,6 m
  • Podravska Moslavina D34, Strossmayerova kod kućnog broja 107 (kretanje vozila u smjeru istoka) – stup s betonskim temeljem uz južnu stranu kolnika, visine 2,6 m
  • Zapadna obilaznica D7, 4 dionica, kod raskrižja s Ulicom grada Vukovara – Čepin (kretanje vozila smjer Osijek- Đakovo) – stup s betonskim temeljem, visine 2,7 m
  • Zapadna obilaznica D7, 4 dionica, kod raskrižja s Ulicom grada Vukovara – Čepin (kretanje vozila smjer Đakovo – Osijek) – stup s betonskim temeljem, visine 2,7 m
  • Čret Bizovački D2, Ulica Matije Gupca nasuprot kućnog broja 110 (kretanje vozila u smjeru istoka) – stup s betonskim temeljem, visine 2,7 m
  • 6. Čret Bizovački D2, Ulica Matije Gupca kod kućnog broja 38 (kretanje vozila u smjeru zapada) – stup s betonskim temeljem, visine 2,7 m
  • Osijek, J. J. Strossmayera ŽC4068, kod kućnog broja 239 (kretanje vozila u smjeru istoka) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 3,3 m
  • Osijek, J. J. Strossmayera ŽC4068, kod kućnog broja 320 (kretanje vozila u smjeru zapada) – nosač na stupu javne rasvjete, na visini 3,1 m
  • Čeminac D7, Ulica Stjepana Radića kod kućnog broja 6 (kretanje vozila u smjeru juga) – stup s betonskim temeljem, visine 2,6 m
  • Čeminac D7, ulica Stjepana Radića nasuprot kućnog broja 76 (kretanje vozila u smjeru sjevera) – stup s betonskim temeljem, visine 2,6 m
  • Split
  • Poljička cesta istočno od raskrižja Put Trstenika
  • Domovinskog rata (Pujanke)
  • Sirobuja (D8)
  • Smokovik (D8)ZNG-e
  • Solin obilaznica prema Trogiru (D8) – Sveti Kajo
  • Klis cesta D1 -Klis Grlo
  • Dicmo cesta D1 – Butige
  • Imotski cesta D60 – Glavina Donja
  • Makarska cesta D8 – Dubrovačka ulica

Odgovori