Koliko automobili zaista troše u gradu?

26 ruj, 2016

Niti uz najbolju volju, uložen trud i štedljivu nogu na gasu u većini automobila nećete postići deklariranu tvorničku proizvodnju.

Vrijednosti potrošnje manje od 4 l/100 kilometara koje danas u teoriji postiže većina dizelskih automobila gradske, kompaktne, a i srednje klase ostaju samo pusta želja proizvođača, u praksi je to nerijetko dvije, tri litre više na 100 kilometara. Još gora situacija je u gradu, gdje je zbog velikih gužvi, teške noge na gasu, ali i nerealnih obećanja proizvođača razlika još veća.

Tako se nerijetko dogodi da automobil koji prema tvorničkim podacima troši, primjerice 6 l/100 km zapravo u “realnom životu” troši i 10 litara. No, posljednjih godina razlike između deklarirane potrošnje i potrošnje koju je u stvarnosti moguće postići su se smanjile, a auti su i realno postali štedljiviji. Posebice u gradu gdje su profitirali od sve češćeg start/stop sustava. Tako se i uvriježilo mišljenje da se na deklariranu potrošnju treba dodati litru do dvije i da ćete tako dobiti realnu potrošnju.

Je li to tako, odlučili smo provjeriti u velikom testu u kojem smo okupili šest automobila različitih marki i klasa, od 346 cm kratkog Ayga do 485 centimetara duge Alhambre u koju se udobno može smjestiti sedam osoba. Testirani automobili u gradu, prema tvorničkim podacima troše 4,0 do 6,7 litara na 100 kilometara, a kakva je njihova realna potrošnja provjerili smo na zahtjevnoj gradskoj ruti u vrijeme dnevne zagrebačke prometne gužve. Startali smo na Aleji pomoraca u Novom Zagrebu, nastavili Avenijom Većeslava Holjevca, Ulicom Hrvatske bratske zajednice, Ulicom grada Vukovara, Miramarskom, Gajevom, Zelenim valom do Savske, preko Jadranskog mosta i Avenijom Dubrovnik natrag do Sigeta.

Dužina od 12,2 kilometara jednaka je prosječnoj udaljenosti koju stanovnik većih hrvatskih gradova dnevno prevali zbog posla tako da se na toj udaljenosti može vidjeti najrealnija prosječna potrošnja. Svi automobili voženi su u isto vrijeme, a prije kretanja na test motori su bili hladni, kao i svakog jutra prije odlaska na posao. Osim toga, vozili smo u zahtjevnim vremenskim uvjetima. Temperatura je iznosila vrućih 29 stupnjeva, a unutrašnjost automobila je prije polaska bila zagrijana na više od 40 stupnjeva, tako da su klima uređaji u svim automobilima radili punim intenzitetom. Spoj svega toga u pravilu rezultira najvećom potrošnjom koju automobil može ostvariti.

Više od 20 semafora na ruti, dionice s ograničenjem brzine od 30 do 70 km/h i gust promet bili su dodatni test za štedljivost naših kandidata. Jedino na čemu smo pokušali uštedjeti bio je stil vožnje. Naime, trudili smo se što je manje moguće stiskati gas i mijenjati brzine na način na koji to sam automobil sugerira, dakle što je ranije moguće kako bismo ostvarili što veću uštedu. Osim toga, poštovali smo ograničenja brzine. Unatoč svemu tome, čitavo smo vrijeme pratili ostatak prometa u gradu, vozili u koloni, kretali sa semafora jednako hitro kao i drugi vozači i povremeno čak bili brži od pojedinih drugih automobila. Zbog mnogo semafora koji su garantirali mnoga zaustavljanja i čekanja na crvenom svjetlu naš najmanji kandidat Aygo bio je u prilično nezavidnoj situaciji. Naime, jedini nije imao start/stop sustav koji u pravilu u gradskoj vožnji može uštedjeti oko 0,5 litara na 100 kilometara.

Lagani i okretni gradski auto teži manje od 900 kilograma i stoga mu je dovoljno i skromnih 69 KS koliko razvija jedini motor. U ponudi, dakle, nema dizelskog agregata, a to je i razumljivo jer Aygo, prema tvorničkim podacima, u prosjeku troši 4,1 litru na 100 kilometara.

Tvornička potrošnja u gradu iznosi okruglih pet litara, a naš je Aygo na testu potrošio 6,3 litre ili precizno 26 posto više od deklariranog. Dobar rezultat s obzirom na nedostatak start/stop sustava, no na kraju se ipak pokazalo da je samo Audi imao veće odstupanje od tvorničke potrošnje u odnosu na Ayga. Upravo se Audi doimao kao idealan kandidat za najnižu potrošnju.

Kompaktna limuzina ima vrlo štedljivi 1,6-litreni TDI motor sa 110 KS i start/stop sustav, a već ranije smo se uvjerili da je TDI motore vrlo lako voziti blizu deklariranih tvorničkih vrijednosti potrošnje. No, s A3 nije bilo tako, umjesto deklariranih 4,3 l/100 km dobili smo 5,6 l/100 km, najveće odstupanje na testu od 30 posto. Odmah je bilo jasno zašto je Audi podbacio. Naime, kada je unutrašnjost vozila vruća, a vanjska temperatura visoka Audiju treba mnogo više da proradi start/stop sustav (auto se ne gasi zbog klime). Konkretno, A3 se prvi puta ugasio tek na polovici rute, dok se većina konkurenata gasila već nakon dva, tri semafora, odnosno nakon otprilike jednog kilometra. Zbog toga smo Audi još testirali i ohlađen i rezultat je bio bolji – 4,9 l/100 km. No, zbog ravnopravnosti među kandidatima ostavili smo prvi rezultat.

Start/stop sustav na Opelu Astri sa 110 KS snažnim dizelskim motorom funkcionirao je već od drugog semafora, no rezultat je bio tek nešto bolji nego kod Audija. Naime, u testu smo postigli odličnih 5,0 l/100 km, no to je ipak 25 posto više od ambiciozno deklariranih 4 l/100 km. Mnogo bolji rezultat od gradske i kompaktne trojke ostvario je uvjerljivo najveći i najteži auto na testu. Alhambra ima čak 1952 kilograma, što je tonu više od Ayga, TDI motor od 150 KS i automatski DSG mjenjač. Stoga je rezultat od 7,5 l/100 km odličan kao i odstupanje od samo 0,7 litara, odnosno 12 posto na testu. I sve to uz iste start/stop probleme kao i kod Audija. SUV automobili su se na našem testu pokazali boljima od gradske i kompaktne konkurencije. Nova Kia Sportage s dizelskim motorom od 115 KS je umjesto deklariranih 4,6 l/100 km trošila tek 5,1 l/100 km što je odstupanje od samo 11 posto. Uvjerljivo najboljim na testu pokazao se trenutni bestseler na našem tržištu Suzuki Vitara. Automobil opremljen osnovnim i pomalo vremešnim 1,6-litrenim benzinskim motorom od 120 KS nadmašio je sva naša očekivanja. U ugodnoj je i opuštenoj vožnji lagani (1075 kg) auto potrošio 6,6 l/100 km što je samo 5 posto više od deklariranih 6,3 l/100 kilometara.