Ispitivanje mrtvog kuta, bočno parkiranje i kretanje pod ručnom – danas su to osnove koje svaki kandidat u autoškoli mora savladati. No, jeste li se ikada zapitali kako je to izgledalo 1910. godine, kada je u Hrvatskoj izdana prva vozačka dozvola? Glavni lik ove priče je Ferdinand Budicki, čovjek kojem dugujemo mnogo više od same činjenice da je prvi sjeo za upravljač.
Avanturist koji je “uvezao” budućnost
Sve je počelo 1901. godine kada je Budicki, inače uspješni zagrebački trgovac i strastveni putnik, u Zagreb dovezao prvi automobil. Bio je to rabljeni Opel s motorom od 3,5 konjskih snaga, kupljen u Beču za 4.000 kruna. Iako je Budicki već imao bečku dozvolu, domaći propisi zahtijevali su lokalni dokument. Tako je 27. srpnja 1910. službeno upisan u povijest kao vlasnik prve vozačke dozvole izdane na području Hrvatske.
Zanimljiv je podatak da je Budicki, kao pionir automobilizma, podučavao vožnju još od 1904. godine. Zapravo, on je bio taj koji je naučio voziti članove komisije koji su ga kasnije ispitivali na vozačkom ispitu!
Voziti automobil na početku 20. stoljeća nije bila nimalo glamurozna aktivnost. Budicki je u svojim zapisima ostavio slikovit opis tih vremena:
“Konji su se plašili, a ni s ljudima nije bilo lako. Nije bilo anlasera, pa smo se mučili kurblanjem dok ne bi izbila iskra, a ruke su nam bile pune žuljeva. Nismo imali vjetrobranska stakla ni krovove, pa smo na odredišta stizali potpuno mokri.”
Gume su se krpale na licu mjesta, rezervnih kotača nije bilo, a potrošnja ulja bila je golema. Ipak, ništa od toga nije obeshrabrilo ovog vizionara koji je u Varaždinu izučio bravarski zanat, a Europu i Sjevernu Afriku proputovao – biciklom.
Temelj hrvatske auto-kulture
Osim što je bio prvi vozač, Budicki je 1910. otvorio i prvu autoškolu te prvo zastupstvo automobila (prodavao je legendarne Fordove punih 18 godina). Bio je i suosnivač prvog Hrvatskog automobilskog kluba, udarivši temelje prometne kulture koju danas poznajemo.
Da automobilizam nije bio isključivo “muški sport”, dokazala je Alma pl. Balley, koja je četiri godine nakon Budickog, 1914. godine, postala prva Hrvatica s vozačkom dozvolom u rukama.
