Zašto su auti sa stražnjim pogonom lošiji na snijegu i ledu?

I manje upućeni vozači znaju da se automobili sa stražnjim pogonom na skliskim cestama u zimskim uvjetima lošije snalaze od auta s prednjim pogonom. Stanje je još lošije ako je cesta prekrivena snijegom ili ledom. Nerijetko se događaju situacije da auti sa stražnjim pogonom zapnu u zimskim uvjetima kroz koje se oni s prednjim još uvijek lako probijaju. Naravno, najbolje se u takvim uvjetima snalaze auti s pogonom na sve kotače.

No zbog napretka tehnologije, auti sa stražnjim pogonom nisu više tako loši na skliskoj podlozi kao što su bili. Gume su bolje, a elektronika na razne načine pomaže da se kotači manje vrte u mjestu. Automobili sa stražnjim pogonom danas na skliskom voze mnogo sigurnije i mogu se probiti kroz situacije koje auti prije 20 godina ne bi savladali. Bez obzira na to, stražnji pogon je i unatoč tome još uvijek u zaostatku za prednjim. Zašto je to tako?

Najveći problem kod automobila sa stražnjim pogonom u zimskim uvjetima je njihova masa, odnosno distribucija mase. Klasični automobili (ovdje izuzimamo one sa središnjim i stražnje smještenim motorima te električne automobile) zbog položaja svojih teških motora imaju više mase sprijeda. Upravo ta masa pritišće prednje kotače na podlogu, smanjuje mogućnost proklizavanja i omogućava autima s prednjim pogonom bolje prianjanje na skliskom.

Auti sa stražnjim pogonom zbog toga imaju problem. Pogonski kotači kod njih imaju manje mase iznad sebe. Obično je iznad njih samo prazan prtljažnik i zbog toga će lakše proklizati na skliskoj podlozi. Upravo zbog toga, u nekim situacijama na skliskom, posebno na snijegu ili ledu, kotači auta sa stražnjim pogonom gubit će kontakt i okretati se na mjestu, dok će u istoj situaciji auto s prednjim pogonom voziti bez problema.

Zato nije mit da dodatno opterećenje u prtljažniku pomaže pri vožnji auta sa stražnjim pogonom u skliskim uvjetima. Nekoliko vreća pijeska ili soli u prtljažniku poboljšat će prianjanje auta sa stražnjim pogonom, te može dodatno pomoći pri izvlačenju iz nezgodnih situacija zimi, no istodobno pogoršati performanse, udobnost i potrošnju goriva. Također, dodatno opterećenje negativno utječe  i na trajnost ovjesa te nikako nije idealno rješenje.

Zbog istog problema s rasporedom mase, kod auta sa stražnjim pogonom zimi se javlja još jedan problem, a to je proklizavanje („bježanje“) stražnjeg dijela auta prilikom dodavanja gasa. Ta pojava može dovesti do potpunog zakretanja automobila, odnosno da se automobil izvrti nasred ceste. Na sreću, zbog ESP sustava tako nešto danas će se vrlo teško dogoditi, no pretjerujete li s brzinom ni najsofisticiranija elektronika neće vas spasiti od izvrtanja.

I dok su auti s prednjim pogonom i danas mnogo bolje rješenje za skliske zimske uvjete od onih sa stražnjim, još bolji od njih su auti s pogonom na sve kotače. Kod takvih automobila raspored mase nije toliko važan jer auto pokreću svi kotači. Također, sofisticirana elektronika u modernim 4×4 autima uvijek će precizno odrediti koliko snage je potrebno na kojim kotačima te tako savladati situacije u kojima auti s prednjim i stražnjim pogonom nemaju izgleda.

Otkrivamo koji je pogon bolji, a koji sigurniji

No i 4×4 nije svemoguć, a vozači nerijetko precjenjuju njegove mogućnosti. Najopasnije je to pri agresivnijoj vožnji. Na činjenicu da je jako sklisko, auto s prednjim pogonom će vas upozoriti proklizavanjem prednjeg dijela, a auto sa stražnjim, zanošenjem stražnjeg dijela. Auti s 4×4 pogonom takva upozorenja u pravilu rijetko „šalju“ i naizgled neometano po skliskom jure mnogo brže. Sve dok „fizika ne učini svoje“ i auto potpuno izgubi kontakt s podlogom. Također, dok noviji automobili imaju automatski pogon na sve kotače, kod starijih se ne smije zaboraviti ručno uključiti 4×4 pogon. Bez njega većina takvih auta vozi samo pogonom na stražnje kotače.

Najvažnije je ipak tijekom zimskih uvjeta na cesti uvijek voziti oprezno i razumno.