Zima znači i često smrzavanje na niskim temperaturama. Iako im mnogi pješaci tijekom zimskih mjeseci zavide, ni vozačima ovo doba godine nije drago.

Naime, sjediti i voziti u ledeno hladnom automobilu koji nikako da se zagrije nije nimalo ugodno. A nije niti sigurno jer vozač koji se smrzava ne može biti u potpunosti koncentriran na vožnju. Stoga je grijanje automobila i njegova efikasnost vrlo važna komponenta. Još prije deset do dvadeset godina benzinci su po pitanju grijanja bili mnogo efikasniji od dizelaša. No, dizelaši su tu posljednjih desetak godina osjetno napredovali. Koliko je modernim automobilima potrebno da se zagriju na ugodnu temperaturu provjerili smo u velikom testu u kojem je sudjelovalo šest automobila različitih koncepcija, motora i vrsta klima-uređaja, odnosno sustava grijanja.

Sve automobile ostavili smo preko noći na lokaciji za testiranje tako da su se jednako ohladili. U korist nam je išlo hladno jesensko jutro s temperaturom koja se pošteno približila točki zamrzavanja. Bila su 3 stupnja Celzijeva, a na jednaku temperaturu su se rashladile i unutrašnjosti svih automobila. Cilj našeg testa bilo je što prije zagrijati unutrašnjost svih automobila na ugodnih 20 stupnjeva Celzijevih. Testni vozači nisu imali težak zadatak, morali su samo pojačati grijanje na maksimum, voziti i pratiti kako raste temperatura na termometru. Sva vozila opremili smo identičnim termometrima koje smo smjestili na isto mjesto u svakom vozilu, kako bi i mjerenje bilo što preciznije.

S obzirom na velike razlike u motorima, vrstama klima-uređaja i dimenzijama automobila, a time i volumenu zraka kojeg je potrebno ugrijati u unutrašnjosti, očekivali smo velike razlike. I prevarili se: moderni auti imaju tako dobro riješene sustave grijanja da su razlike između najboljeg i najlošijeg manje od pet minuta. Nekada je dizelskim modelima bilo potrebno i više od desetak minuta da uopće počnu grijati, a danas su svi testirani dizelaši počeli izbacivati mlaki zrak kroz ventilacijske otvore već nakon minutu do dvije rada. Ipak kako bi se hladna unutrašnjost zagrijala na ugodnih 20 stupnjeva bilo je potrebno mnogo više.

Najdulje se grijao Fiat Tipo opremljen dizelskim motorom sa 120 KS i ručnim klima-uređajem. Njemu je za postizanje temperature od 20 stupnjeva bilo potrebno 32 minute i 19 sekundi. No, valja naglasiti da se, kao i kod svih drugih automobila, vozač već za desetak minuta osjeća sasvim ugodno. Naime, topli zrak lakši je od hladnog, tako da se prvo grije gornji dio automobila, a onda se polako toplinom ispunjava i ostatak automobila. S obzirom na to da su naši termometri bili postavljeni ispod ručne kočnice, dizanje temperature na 20 potrajalo je nešto dulje, no i sami rezultati su time bili mnogo realniji.

Nešto bolji od Tipa bio je Subaru Forester kojem je bila potrebna 31 minuta i 33 sekunde. Prije testiranja zaista nismo znali što očekivati od ovoga automobila jer je uvjerljivo najveći na testu, ali i ima potpuno nekonvencionalan motor, unikatni bokser dizel, tehnologiju kakvu ne koristi niti jedan drugi proizvođač. Pokazalo se da grije sasvim solidno jer je uvjerljivo najveći volumen zagrijao u sasvim pristojno vrijeme.

Tek neznatno bolji rezultat imao je zamjetno manji Clio opremljen dizelskim motorom. Za dostizanje 20 stupnjeva bila mu je potrebna 31 minuta i 20 sekundi. Na treće mjesto našeg testa plasirao se Jeep Renegade što je poprilično iznenađenje jer je riječ o visokom autu, a stoga i mnogo većem volumenu zraka koji je potrebno ugrijati. Ipak, američki automobil s talijanskim dizelskim motorom postigao je željenu temperaturu već za 30 minuta i 21 sekundu. Drugo mjesto na testu osvojio je automobil za kojeg smo prije početka smatrali kako će uvjerljivo pobijediti – Honda Civic. Status favorita testa Honda je zaslužila zbog svojeg motora – benzinca. Naime, zbog lošije iskoristivosti benzinski motori se osjetno brže i jače griju od dizelskih, što znači i efikasniji sustav grijanja u samom automobilu. No, tom problemu dizelskih motora doskočilo se raznim sustavima, između ostalog i predgrijačima koji omogućavaju brže zagrijavanje, stoga jedini benzinski automobil u usporedbi nije uspio odnijeti pobjedu.

Civic se zagrijao za 29 minuta i 50 sekundi, a pobjedu je odnio dizelaš – Volkswagen Golf TDI. Za potpuno zagrijavanje unutrašnjosti ovog automobila bilo je potrebno uvjerljivo najmanje – 28 minuta i jedna sekunda. Iako je zasluženi pobjednik, Golfov rezultat nije neka senzacija u odnosu na konkurenciju, jer najslabiji model na testu zagrijao se samo 4 minute i 18 sekundi kasnije.

Dakle, za razliku od situacije prije desetak godina, kada su razlike između grijanja modela bile vrlo velike, danas su svi automobili u ovoj kategoriji podjednaki i očito je da su proizvođači uložili mnogo pažnje na razvoj sustava klimatizacije i grijanja i da svi automobili griju relativno brzo i efikasno. Ipak, za potpuno uživanje u komforu savjetujemo da prilikom kupnje automobila razmišljate o modelima s grijanim sjedalima.

Ova funkcija u novijim je automobilima prilično česta i nije previše skupa, a pomoći će da se u hladnom automobilu već za nekoliko sekundi osjećate ugodnije. Vrlo koristan zimski dodatak je i grijani upravljač. Ova funkcija je za sada prilično rijetka, no kod nekih proizvođača nudi se već i kod najmanjih i najjeftinijih modela. Još jedan važan zimski detalj je grijano vjetrobransko staklo, rijetka oprema koju također nude samo neki proizvođači. Ako vaš automobil nema ništa od navedenog, morat ćete se zadovoljiti s grijanjem i klima-uređajem. Njega je pametno koristiti i tijekom zime. Tako će se produžiti trajanje plina u uređaju, ali i smanjiti vlaga u automobilu. A zbog toga će se i stakla manje magliti te će njihovo odmagljivanje biti brže i efikasnije. Zimski problemi su tek pred nama, no vlasnici novih automobila za njih su, ako se može zaključiti po našem testu jako dobro opremljeni. Svaki automobil će se već za otprilike pola sata potpuno pretvoriti u prostor u kojem je ugodno boraviti.

Odgovori