Sigurnost na Hrvatskim cestama

Izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu 1. kolovoza, donijele su strože kazne, pogotovo za ponavljače prekršaja, tj. recidiviste. Na okruglom stolu održanom početkom listopada, glavni zaključak je bio kako smo na vrlo dobrom putu, no još ima prostora za napredak.

Josip Mataija, voditelj odjela Službe za sigurnost cestovnog prometa u Ministarstvu unutarnjih poslova naglasio je kako se u prvih šest mjeseci 2019. godine u Hrvatskoj bilježi poboljšanje svih statističkih pokazatelja stanja sigurnosti, točnije smanjenje ukupnog broja svih vrsta nesreća. Zabilježeno je smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 14 posto, smanjenje broja nesreća s ozlijeđenim osobama za 7,1 posto, smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom za 1,9 posto, smanjenje broja poginulih za 13,2 posto, smanjenje broja teško ozlijeđenih za 18,5 posto te smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 6,2 posto.

Ipak, u usporedbi s EU smo još među najgorima jer je prosjek oko 5 poginulih na 100.000 stanovnika, dok je u Hrvatskoj relativno visokih 7,7. Najbolja je Velika Britanija s prosjekom od samo 3 poginula na 100.000 stanovnika.

No, iznenađuje činjenica da Velika Britanija prema EuroRAP analizi, koju provodi Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba, ima jednaku razinu sigurnosti na državnim cestama kao Hrvatska, a ipak 2,5 puta manje poginulih.

– Odgovor leži u prometnoj kulturi i poštivanju prometnih pravila i propisa pa treba pojačati edukaciju, od najmlađih do najstarijih, ali i vještijim i primjerenijim reakcijama vozača kada dođe do opasne situacije. A takve reakcije uče se upravo na treningu sigurne vožnje. Problem s nedovoljnom edukacijom vozača uvidjele su brojne europske države i odlučile reagirati. Primjerice, Austrija je još 2003. počela uvoditi obavezu dodatne edukacije i treninga sigurne vožnje za mlade vozače, a o rezultatima precizno govori statistika. Do 2006. godine broj nesreća sa smrtnim posljedicama u kojima su sudjelovali vozači starosti od 18 do 21 godinu smanjen je za nevjerojatnih 30 posto, dok je broj nesreća svih ostalih vozača smanjen za 9 posto. Troškovi povezani s prometnim nesrećama u istom periodu smanjeni su za 40 posto. Osim toga, ukupan broj nesreća koje su izazvali mladi muški vozači smanjen je za čak 34 posto, dok je broj nesreća koje su izazvale mlade vozačice smanjen za 13 posto. Time je dokazano kako je ova mjera najviše utjecala na one koji spadaju u najrizičniju skupinu – mlade muške vozače. Podjednako ohrabrujući rezultati stižu i iz ostalih europskih država koje su uvele ovakvu ili sličnu obavezu, a među njima se najviše ističu Finska, Švicarska, Estonija, Luksemburg i naš susjed Slovenija, koja je na taj način riješila velik problem neobuzdanih mladih vozača. Iako veliki broj europskih država takvu obavezu nema, to ne znači da se treninzi ne odvijaju. Naime, mentalitet i odgovornost ljudi u Njemačkoj je takav da nema potrebe za zakonskom obavezom, jer će većina to svojevoljno platiti i odraditi, shvaćajući kakvu korist od takvog treninga mogu imati u budućnosti.

Brzina je najčešći uzrok prometnih nesreća s poginulima, posebice tamo gdje je ograničenje 50 km/h – rekao je Slaviša Babić, glavni inženjer za promet i ITS u Hrvatskim cestama.

Na to se nadovezao Mataija koji je istaknuo kako su najveći problem naselja jer je u njima 2018. bilo čak 80 posto nesreća te 55 posto smrtno stradalih. Dodatan problem su i zastarjeli pravilnici. – Potrebno je što prije objaviti novi Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama koji je već dugo u postupku e-Savjetovanja. Ograničenja brzine nisu svugdje primjerena što je također jedan od uzroka nesreća, a i znakovi su često zbunjujući – smatra Vlado Bužanić, predstavnik Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta.

Starost voznog parka je posebna tema u segmentu sigurnosti na cestama. U sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, proveden je projekt pod nazivom ‘Provjera tehničke ispravnost vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama sa smrtno stradalim osobama’. Od 166 pregledanih vozila, utvrdilo se da je u 42 posto vozila postojala određena tehnička neispravnost. Od toga je u 28 posto vozila tehnička neispravnost najvjerojatnije i bila uzročnik nastale prometne nesreće, što znači da je od ukupnog broja vozila koji je bio analiziran u ovome četverogodišnjem projektu u 12 posto slučajeva tehnička neispravnost bila najvjerojatniji uzrok prometne nesreće. Ako godišnje na našim prometnicama od posljedica prometne nesreće umire oko 300 osoba, to znači da uslijed tehničke neispravnosti vozila na godišnjoj razini umire ogromnih 30 – 40 ljudi!

Inače, službeni podaci govore da u Hrvatskoj gotovo svako 4 vozilo padne na tehničkom pregledu vozila, a u prosjeku je utvrđeno preko 3 neispravnosti po vozilu koje vozači trebaju otkloniti kako bi vozilo bilo tehnički ispravno. A u slučaju tehničke neispravnosti vozila ukoliko imate ugovorenu uslugu ORYX Autopass, kontaktni centar ORYX Asistencije organizirati će besplatan popravak vozila te onda ponovljeni tehnički pregled.

U sklopu dana tehničke ispravnosti vozila, u tijeku je akcija u trajanju od 25. do 30. studenog 2019. godine u kojoj se može potpuno besplatno pregledati vozilo u ORYX Stanici za tehnički pregled! U sklopu akcije neće se sankcionirati vozači za čija se vozila utvrdi da su tehnički neispravna, nego će ih se savjetovati o načinu otklanjanja neispravnosti i uputiti u servis. Akcija je besplatna za sve osim za vlasnike vozila koji u tom razdoblju imaju zakonski obavezan tehnički pregled.

Ipak, na kraju se uvijek sve svodi na prometnu kulturu i poštivanje propisa. “Bilo bi idealno da se svi pridržavaju propisa, ali to nije uvijek slučaj jer vozači nekad smatraju da znakovi nemaju svoju logiku. S novim zakonom krenuli smo obećavajuće, rezultati su vidljivi, ali još uvijek ima mjesta za poboljšanje “, upozorava Mataija.