Vožnja na rezervi – Koliko kilometara se može voziti na rezervi i je li to opasno?

Koliko kilometara se može voziti na rezervi? To je pitanje koje si mnogi često postavljaju, no zapravo ne žele saznati istinu, jer to bi značilo da su ostali bez goriva. A to može biti vrlo nezgodno, ali i štetno za automobil. Ne postoji neka univerzalna formula koja bi nam pomogla da izračunamo koliko kilometara je stvarno moguće voziti na rezervi. Svi proizvođači u uputama vozila otkrivaju koliko goriva je otprilike ostalo u spremniku kad se upali rezerva,  a to je uglavnom nešto više od 10 posto ukupne zapremine spremnika. Uglavnom, no ne i na svakom automobilu. Naime po toj logici veći automobili koji imaju veće spremnike trebali bi imati i „raskošniju“ rezervu, dok bi najmanju trebali imati mali gradski auti. No to nije uvijek tako.

Test – Koliko kilometara se može voziti na rezervi?

Na jednom testu koji je proveo Auto Motor und Sport mjerila se udaljenost koju automobil može prijeći od kada mu se upali lampica za rezervu i to pri konstantnoj brzini od 120 km/h. Rezultati su, ovisno o modelu varirali od 50 kilometara (Ford S-Max) do čak 159 kilometara (BMW X3 2.0d). Škoda Fabia 1,4 prešla je 131 km, VW Golf 2,0 TDI prešao je 126 km, a Audi S5 107 km. Znači, najmanju rezervu je imao jedan od najvećih auta na testu. Dakle, teorija da veći auti imaju i veću rezervu nije uvijek istinita. Kolika je rezerva ovisi samo o tome gdje je proizvođač postavio „točku“ za paljenje lampice za rezervu i koliko precizno funkcioniraju mjerni instrumenti na automobilu.

Preostale kilometre do pražnjenja spremnika prikazuju i putna računala na većini automobila, no sve to su samo okvirne vrijednosti. One su u pravilu manje od stvarnih kako bi se psihološki natjeralo vozača da napuni spremnik prije nego bude prekasno. Rijetki će automobili stati kad računalo pokaže nulu ili prestane pokazivati preostale kilometre (ovisno o marki i modelu). Na većini automobila postoji još dodatna rezerva koja će vam omogućiti da prijeđete još nekoliko desetaka kilometara. Prije pet godina napravili smo test u kojem smo na testnom poligonu u praksi isprobali koliko auto može prijeći kada mu se prikaže nula preostalih kilometara i rezultati su bili od 28 do čak 60 kilometara, ovisno o modelu. Dakle, i kad situacija izgleda bezizlazno još uvijek imate šansu doći do benzinske.

Kolika je „rezerva nakon rezerve“, i ima li je uopće, ovisi o marki i modelu automobila. Također gdje točno počinje ta „nula“ kod nekih automobila ne možete ni znati jer kada se količina preostalog goriva spusti do određene razine kod tih se automobila više ne prikazuju preostali kilometri. Kod drugih se pak odbrojava do same nule.  Kod nekih se pak modela, zbog greške u softwareu ili mjernom instrumentu znalo događati da automobil stane iako putno računalo prikazuje da je ostalo još 30, 40, pa čak i više  „kilometara goriva“. Jednostavno ne možete biti sigurni što je moguće osim ako sami isprobate.

Vožnja na rezervi – Što sve može poći po zlu?

Vožnja na rezervi može biti itekako opasna za vaš auto. Vožnjom na rezervi može doći do oštećivanja vitalnih dijelova vašeg auta, pogotovo ako je on stariji i na dnu spremnika goriva se nagomilalo prljavštine. Primjerice katalizator je jako osjetljiv na prljavštinu i nesagorive ostatke u gorivu. Kada te čestice dođu u katalizator mogu ga oštetiti ili uništiti. Na udaru su i filter goriva, kao i pumpa goriva kojima će nečisto gorivo s dna spremnika skratiti vijek trajanja. Vozite li dizelski automobil, znajte da će prljavština lako začepiti i oštetiti filter čestica, a isto vrijedi i za najnovije benzinske modele koji imaju isti filter na ispušnom sustavu.

Kod novijih automobila kojima su rezervoari čisti, nema opasnosti da će se oštetiti katalizator ili začepiti filter čestica ili filter dovoda goriva, no sama pumpa za gorivo je i dalje u opasnosti jer je u mnogim novijim automobilima ona smještena u samom spremniku te gorivo djelomično služi da je hladi. Ako ima manje goriva i hlađenje će biti manje efikasno. I eventualno povlačenje zraka umjesto tekućine može skratiti radni vijek pumpe pa i dizni za ubrizgavanje goriva.

Teško da će se jedan od opisanih potencijalnih problema na automobilu javiti ako jednom „uđete u rezervu“. Šanse za tako nešto su vrlo male, no nemojte da vam to uđe u naviku. U pravilu bi najbolje bilo da je razina goriva u spremniku uvijek veća od četvrtine zapremine spremnika i da vam se nikada ne pali lampica za rezervu.

Što kada se upali lampica za rezervu?

Upali li vam se lampica za gorivo, najpametnije je odmah potražiti najbližu benzinsku postaju, no što ako ste u nekom zabačenom dijelu i do najbliže benzinske ima na desetke kilometara? Iako će većina automobila nakon paljenja rezerve imati dovoljno goriva da stignete i do jako udaljene benzinske postaje bilo bi ipak pametno prilagoditi vožnju situaciji i opredijeliti se za „ekstremno štedljivi način vožnje“. Isključite velike potrošače energije kao što su klima uređaj, grijači stakla i sjedala i vozite maksimalno defenzivno, nježno i sporije. Primjerice na autocesti smanjite brzinu na 90 km/h, a na otvorenoj cesti na 70 km/h. Vozite ujednačeno i nježno dozirajte gas. Izbjegavajte bilo kakva nepotrebna kočenja nakon kojih biste morali opet dodavati gas.

U gradu benzinska nikada neće biti tako daleko da ne biste stigli do nje, ako prema njoj krenete kada se upali lampica. No ako ste se „zaigrali“ i ignorirali upozorenje i sada vozite „na benzinskim parama“ izbjegavajte nagla ubrzanja, predviđajte promet kako biste izbjegli zaustavljanje na semaforima i kočite što manje. Uz sve ove savjete možete produljiti doseg i do 100 posto, pogotovo ako ste prije toga vozili žustrije i agresivnije.

No ako ipak ostanete bez goriva i auto stane na cesti, zovite pomoć na cesti.