Odvojeno skupljanje otpada postaje svakodnevica u našim životima. Zakonodavstvo i pravilnici su već usvojeni, sad nam samo preostaje primijeniti ih u praksi.

Svi govore o održivosti. U čemu je stvar?

Održivost se zapravo odnosi na sposobnost podmirenja vlastitih životnih potreba tako da ne ugrožavamo druge žive ili buduće zajednice. Održivi razvoj u privredi prakticiramo u permakulturi, bioodrživoj obradi zemlje, ili pak obnovljivim izvorima energije iz vjetra, biomase ili sunčeve svjetlosti.

Jeste li znali da se u Hrvatskoj samo 18% otpada reciklira?

Naše rastuće čovječanstvo stvara sve više otpada, koji pak zauzima sve više mjesta, približava se stambenim naseljima i ugrožava zdravlje. Stoga je krucijalno da pravilnim informiranjem i promjenom svakodnevnih navika damo svoj doprinos u održivosti, koji za ljude koji žive u gradovima često počinje – u kuhinji.

Obzirom da u Hrvatskoj kroz nekoliko godina postotak reciklaže otpada s trenutnih 18% moramo podići na čak 50%, očito je da ćemo trebati prebaciti u petu brzinu želimo li doseći barem prosjek Europske Unije od 37,8% iz 2016. godine.

‘Reuse, reduce, recycle’

Tri su glavna principa održivosti svakog doma. Prenamjena postojećeg, recikliranje bivšeg i smanjenje budućeg otpada. Takav način razmišljanja donosi brojne prednosti svim korisnicima, poput uštede na građevnim materijalima, promjeni odnosa prema prirodi ili pak biranja novih hobija.

Od 1977. godine kad je uvedena u supermarkete, plastična vrećica postala je nezaobilazna potreba svakog potrošača. Godišnje se proizvede približno 7 trilijardi plastičnih vrećica – to je broj vrećica dovoljan da okruži planet Zemlju čak 7 puta!

Ako vam je ovaj podatak nevjerojatan, možete nešto poduzeti. Jedno istraživanje pokazalo je da se plastična vrećica proizvode za 5 sekundi, a koristi u prosjeku – 5 minuta. Točnije, točno onoliko koliko vam je potrebno da namirnice prenesete od dućana do kuće. Uvođenjem platnene vrećice i pomnijim planiranjem odlazaka u kupovinu smanjit ćete potrebu za kupovinom i shodno tome proizvodnjom nekoliko stotina vrećica u godini. Zamislite da tako svaka osoba postupi. Također, možete se odlučiti za korištenje staklenih boca ili kupovine u rinfuzi. Mnoge hrvatske trgovine uvele su i tu opciju.

Razlika između smeća i otpada je…?

…VELIKA! Većina nas nije ni svjesna da samim odvojenim prikupljanjem i odlaganjem otpada direktno smanjujemo troškove odlaganja, povećavamo primarne sirovine, te utječemo na smanjenje uvoza takve sirovine i korištenja kompletne logistike da tu sirovinu s jedne strane svijeta prevezemo na drugu. Otpad je potencijalna sirovina, novi sljedeći projekt i izazov u današnjem svijetu naučenom na jednokratno. Primjerice, korištene limenke i kartonske kutijice nemojte baciti – u njima možete posaditi balkonsko cvijeće, aromatično bilje ili s djecom napraviti odličan DIY projekt.

Ako imate balkon ili živite u kući, možete napraviti mali komposter biootpada. Komposter koji se pravilno slaže i redovno provjetrava, protivno uvriježenom mišljenju, nema nikakvog mirisa. Nakon nekoliko mjeseci, svi oni otpaci krumpira, rajčice i banane postat će plodonosan humus bogat visoko hranjivim nutrijentima koje onda možete proslijediti u balkonski vrt i time zaokružiti ciklus.

Stavi pravu stvar na pravo mjesto!

Veliki gradovi imaju posebne spremnike za raznoliki otpad. Plastiku tako možete odvojiti u žute spremnike, papir u plave, biootpad u smeđe, a staklo u zelene spremnike.

U žute spremnike treba odlagati vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu (oznake PE-HD, PE-LD, PET, PP), boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike (oznake: PE- HD, PE-LD, PP), čaše od jogurta, sira (oznake PS, PP), stiropor, tetrapak ambalaže, boce za sokove, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo (oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET), konzerve od hrane i limenke od pića. No, u žute spremnike ne smije se odlagati plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od boja, lakova i motornih ulja, ostacima od kemikalija, od zapaljivih i eksplozivnih tekućina, ili po tlakom (npr. propan/butan boce).

U plave spremnike odlažu se novine, časopisi, bilježnice, knjige, kartonske kutije, no ne i indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir, gumirane etikete, pelene i sl.

U smeđe spremnike treba odlagati kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.), vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.), no ne i ostatke termički obrađene hrane, meso, riba, kosti, ulja i masti, odjeća, cigarete i sl.

U zelene spremnike treba odlagati samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.), no ne i prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna, žarulje i fluorescentne svjetiljke, porculanski i keramički predmeti. Primjerice, ravno prozorsko staklo odlažemo isključivo u reciklažna dvorišta.

Kemijske olovke, flomastere, kistove, higijenski pribor, četke i tetrapak ambalaže odlažite u crno-žute spremnike za mješoviti komunalni otpad. Za područje Grada Zagreba, primjerice, dostupna je redovno ažurirana Google mapa s lokacijama spremnika.

Stare lijekove slobodno odnesite u neku od ljekarni, gdje će ih osoblje pravilno pohraniti. Baterije, akumulatore, gume, mobitele, blendere, računala i druge elektroničke i električne uređaje zbrinite u posebnim reciklažnim dvorištima u vašoj blizini, a i veće trgovina građevinskim materijalom često na izlazima drže spremnike za razne baterije.

Imate li u planu kupnju novog namještaja ili zamjenu stolarije, razmislite možete li je obnoviti, pokloniti ili je samo pravilno zbrinuti prema rasporedu odvoza glomaznog otpada.Počnite danas, počnite s čim možete, počnite otkuda možete. Na svemu ovome, vaša djeca i njihova djeca bit će vam zahvalna!