Prodaja dizelaša zaostaje za prodajom električnih vozila u Europi

Udruga europskih proizvođača automobila ACEA objavila je statistike o prodaji novih automobila u prošloj godini koje ukazuju na to da je prodaja automobila s dizelskim motorima u padu, a sve se manje traže i klasični benzinci. Posljedica je to strogih europskih propisa o količini štetnih tvari u ispušnim plinovima, raznih poticaja za kupnju “ekoloških vozila”, ali i same ponude proizvođača koji se sve više orijentiraju na električne i plug-in hibridne automobile.

Dizelski motori tek na 3. mjestu po zastupljenosti

Podaci iz prošle godine pokazuju da su automobili s dizelskim motorima postali tek treća opcija za kupce u Europskoj uniji. Prošle je godine njihov udio među svim prodanim automobilima u EU iznosio 19,6%. To je veliki pad u odnosu na godinu prije kada su još držali 27,9% tržišta, a da je njihova prodaja u padu pokazuje i podatak da su prije desetak godina bili apsolutni vladari tržišta s udjelom većim od 50%. Konkretno, broj prodanih dizelaša je pao za oko 875 tisuća.

Benzinici najprodavaniji

Najprodavaniji su i dalje benzinci, no i njihov je udio pod navalom hibrida, plug-in hibrida i električnih automobila dosta pao. U 2020. je on iznosio 47,5%, a prošle godine “samo” 40%.  Konkretno, prošle godine je prodano oko 839 tisuća benzinaca manje nego 2020. godine.

Benzinci ili dizelaši – koji su stvarno isplativiji i bolji?

Porast prodaje elektrificiranih i električnih automobila

S druge strane elektrificirani i električni pogoni doživljavaju pravu eksploziju. Udio hibridnih automobila porastao je s 11,9% na čak 19,6%. Prodano ih je oko 717 tisuća više te su tako za samo godinu dana dostigli i prestigli dizelaše.

Veliki porast prodaje bilježe i plug-in hibridi s gotovo dvostrukim rastom broja prodanih i udjela, s 5,1% na 8,9% u 2021. godini. Prodano ih je čak 360 tisuća više. To i ne čudi zbog toga što proizvođači nude sve više plug-in hibridnih modela i oni su postali jako dobra alternativa snažnijim benzinskim i dizelskim verzijama nekih automobila.

Baterijski električni automobili, koji bi za 13 godina trebali biti jedini s ovog popisa koji “će preživjeti” (zabrana za aute na fosilna goriva u EU od 2035.), već su sada ugrabili velik tržišni udio. U 2020. je on iznosio 5,4%, a u 2021. je narastao  na 9,1%. Ukupno je prodano oko 340 tisuća baterijskih električnih automobila više.

Skok prodaje automobila s pogonom na LPG

Solidan skok prodaje bilježe i automobili s pogonom na LPG (ukapljeni naftni plin). Njihov udio je u godinu dana skočio s 1,5% na 2,3% što je prilično neobično jer se uglavnom radi o jeftinijim automobilima kakve proizvođači u nestašici čipova izbjegavaju proizvoditi. Ulogu u tome je sigurno igrala i veća ekološka prihvatljivost plina ali i cijena goriva.

Pad prodaje automobila s pogonom na CNG

“Vrsta” koja igra “marginalnu ulogu” na EU tržištu automobila su oni s pogonom na prirodni plin (CNG). On je čišći, ali i skuplji od LPG plina pa ga kupci nisu previše dobro prihvatili unatoč tome što su se mnogi proizvođači posljednjih desetak godina trudili predstaviti mnoge modele s ovakvim pogonom. Njihov udio je s malih 0,6% pao na još manjih 0,4%.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je situacija prošle godine bila malo drugačija u odnosu na prosjek EU. Kako spadamo među siromašnije države unije, elektrificirani pogoni još nisu toliko popularni te se još uvijek više vjeruje dizelašima i benzincima. Udio benzinaca je u Hrvatskoj iznosio 53,2%, a dizelaša 23,7%. U oba slučaja to je dosta iznad prosjeka EU. Hibridni i plug-in hibridni automobili koji se u statistikama Promocije Plus vode u istoj kategoriji činili su 15,6% tržišta, a električni samo 3%. Također u Hrvatskoj je iznadprosječno popularan LPG. Auta na plin je bilo 4,4%. CNG auti se u Hrvatskoj ne prodaju jer nema mreže punionica. Prodajni podaci za ovu godinu pokazuju da udio hibrida u Hrvatskoj rapidno raste, a benzinca i dizelaša dosta pada što znači da, po običaju, s malim kašnjenjem slijedimo europske trendove.