Snimaju brzinu, jesmo li vezani i telefoniramo li, i to u oba smjera i na šest trakova istovremeno.

Prebrza vožnja u crno je zavila mnoge hrvatske obitelji. O tome možda najbolje govori podatak da je od 237 ljudi koji su 2020. godine poginuli u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske, 106 osoba poginulo u nesrećama kojima je uzrok bila nepropisna brzina ili brzina neprimjerena uvjetima na cesti. Jedno od mogućih rješenja tog problema fiksne su prometne kamere za kontrolu brzine. Na području Hrvatske danas ima 78 takvih uređaja, a ormara, odnosno kućišta u koje se stavljaju 233. Veći broj kućišta omogućuje prebacivanje kamera s lokacije na lokaciju, što djeluje preventivno na vozače koji ne znaju je li kućište prazno ili se u njemu nalazi kamera. Prvi fiksni uređaji za nadzor brzine kretanja vozila, kažu nam u policiji, bili su postavljeni 1998. na području PU Zagrebačke, ali oni više nisu u funkciji.

Od uređaja novije generacije prvi su ugrađeni 2010. na području PU Splitsko-dalmatinske, i to četiri uređaja i devet kućišta. Godine 2016. s radom je počelo još 15 kamera s 30 kućišta na području PU Zagrebačke, Primorsko-goranske i Osječko-baranjske. Broj kamera drastično je povećan 2019. godine kad je diljem hrvatske postavljeno još 122 kućišta u kojima se premješta 59 kamera najnovije generacije. Kamere su, prema navodima MUP-a, postavljene na lokacijama na kojima je registriran veći broj prometnih nesreća sa smrtnim ili težim posljedicama. Godine 2016. policija je postavila sofisticirane radarske uređaje Gatso RS-GS11, koje je nabavila preko tvrtke Meditronik. Oni mogu mjeriti brzine od 20 do 250 km/h, imaju dovoljno memorije za 5000 prekršaja, rade na temperaturi od -25 do +60 Celzijevih stupnjeva, imaju ugrađenu rasvjetu s IC filtrom, mogu nadzirati promet u oba smjera istovremeno na četiri trake, a nalaze se u ormarima koji su neprobojni za metke. Cijena uređaja koji su postavljeni 2016. godine iznosi oko 250.000 kuna po kameri, a ormari su stajali oko 31.000 kuna. No policija tu nije stala.

Gatso RS-GS11

Tri godine kasnije stiglo je još 59 ranije spomenutih kamera, a ovdje se radi o uređajima još novije generacije. Na neke lokacije postavljena je ruska kamera Cordon-M4, koja može kontrolirati sve automobile u četiri traka, bez obzira na to u kojem se oni smjeru kreću. Kamera T-Series nizozemskog proizvođača Gatso prati čak 32 vozila na šest trakova. Prosječna cijena kamera ugrađenih 2019. godine iznosila je oko 330.000 kuna dok su njihova kućišta koštala oko 30.000 kuna. Nakon 2019. kamere za nadzor brzine pokrile su gotovo cijelu Hrvatsku, a posebno ih mnogo ima uz Jadran. Putujete li primjerice od Zagreba do Splita “starom cestom” D1, vrebat će vas potencijalnih 13 fiksnih kamera. Posebna zamka za prebrze vozače postala je Jadranska magistrala na kojoj sad od Rijeke do granice s Crnom Gorom vreba čak 31 potencijalna kamera. Posebno gusto su razmještene od Zadra prema Šibeniku, gdje vrebaju u gotovo svakom većem mjestu.

CORDON-M4

Kamere su nabavljene ponajprije za nadzor brzine kretanja vozila, ali se po potrebi mogu koristiti i za istovremeno sankcioniranje i nekih drugih prometnih prekršaja kao što su vožnja bez pojasa i nedopušteno korištenje mobitela. Ipak nema naznaka da ih je policija ikada u Hrvatskoj koristila za išta osim mjerenje brzine. No prođete li uz kameru brzinom većom od ograničenja ne znači da ćete automatski dobiti kaznu. U Hrvatskoj i za ove kamere uvijek vrijede tolerancije 10 km/h za brzine do 100 km/h te 10 posto izmjerene brzine za brzine preko 100 km/h.

Lokacije kamera za nadzor brzine u Hrvatskoj

Jesu li kamere za nadzor brzine opravdale svoju svrhu?

U policiji kažu da je analiza uređaja koji su prije desetak godina postavljeni na području PU Splitsko-dalmatinske pokazala da se stanje sigurnosti bitno poboljšalo na dionicama na kojima su postavljeni takvi uređaji. Isto se ponovilo i kada su kamere postavljane 2016., a i prilikom najnovijeg vala postavljanja iz 2019. godine. U prvoj godini korištenja broj prometnih nesreća po svim kriterijima smanjio se za više od 30 posto, a u drugoj za još 20 posto. Tamo gdje su kamere bitno je smanjen i broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, za više od 40 posto. Postavljanje kamera utjecalo je i na ujednačavanje srednjih brzina kretanja vozila, što automatski rezultira i harmonizacijom prometnog toka u okvirima dopuštenih brzina.

Da su kamere dobro rješenje, smatra i prof. dr. sc. Davor Brčić, predstojnik Zavoda za gradski promet na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koji kaže kako postavljanje takvog tipa kamera, prema njegovim saznanjima, u hrvatskim, ali i gradovima EU, daje vrlo dobre rezultate u smanjenju broja cestovnih prometnih nesreća s najtežim posljedicama. Postoje i drugi načini kontrole prekoračenja brzine cestovnih motornih vozila, ali iziskuju veći financijski i ljudski potencijal, pa su postavljene kamere ekonomično i efikasno rješenje u provođenju kontrole – kaže Brčić, dodajući da razvijenije zemlje EU puno više koriste ovaj učinkoviti način kontrole.

policijeske prometne kamere

Tajnik udruge “Sigurnost u prometu”, dipl. ing. prometa Georg Davor Lisicin, kaže da su kamere učinkovite za kontrolu brzine te da na smanjenje broja prebrzih vozača u znatnoj mjeri utječe odabir lokacija. Lisicin dodaje da u EU, u zemljama kao što su Velika Britanija, Njemačka i Švicarska, postoji i praksa postavljanja maketa policijskih vozila i policajaca na mjestima gdje se želi prevenirati nepropisno ponašanje vozača, uključujući i prekoračenje najveće dopuštene brzine. Po mojem mišljenju, još je efikasniji alat provođenje dobro osmišljenih preventivnih aktivnosti i kampanja koje trebaju potaknuti vozače na poštivanje ograničenja brzine, ali i biti usmjerene i na druge vidove nepropisnog ponašanja i kršenja propisa vozača motornih vozila te drugih rizičnih skupina sudionika u prometu – kaže Lisicin. Smatra da se dobro osmišljenom kombinacijom preventivnih aktivnosti i represivnih mjera može znatno smanjiti opseg i posljedice stradanja u prometu te poboljšati sigurnost cestovnog prometa. Takav pristup, kaže, imaju države EU u kojima su ostvareni i najbolji sigurnosni pokazatelji, kao što su Švedska i Velika Britanija. Sudeći po policijskim podacima, kamere postavljene na hrvatskim cestama polučile su rezultate. Stoga samo možemo poželjeti da se kamere uskoro pojave i u drugim dijelovima Hrvatske.

Za prebrzu vožnju i 60 dana u zatvoru

Kazne za prometne prekršaje “po brzini” propisane su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a raspon je dosta velik. Na primjer, ako u naselju prekoračite dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu brzinu za 10 km/h, čeka vas kazna od 300 kuna. Za najgori slučaj, prekoračenje veće od 50 km/h, propisana je pak kazna u iznosu od 10.000 do 20.000 kuna ili zatvorska kazna u trajanju do 60 dana, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca, a po pravomoćnosti prekršajno-pravne sankcije u evidenciju vozača upisat će se šest negativnih prekršajnih bodova. Najgora kazna za prebrzu vožnju izvan naselja nešto je lakša – ako za više od 50 km/h prekoračite dopuštenu brzinu, prijeti vam novčana kazna od 5000 do 15.000 kuna, zabrana upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri negativna prekršajna boda.

Nema kazne za dojavu lokacije kamere za nadzor brzine

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama nije predviđeno kažnjavanje vozača koji drugim vozačima javljaju gdje su postavljene kamere.

Nitko ne može biti prekršajno ni kazneno odgovoran ako drugome otkrije gdje su postavljene kamere za nadzor prometa. Riječ je o slobodnoj informaciji koja se može prenositi bez posljedica – objašnjava odvjetnik Milko Križanović. No kažnjava se korištenje uređaja za ometanje ili otkrivanje uređaja za nadzor prometa, te za to možete platiti kaznu od 2000 kuna. U slučaju oštećivanja kamera počinitelju se može izreći zatvorska kazna do pet godina. Križanović navodi i jednu zanimljivu, ali neistinitu tvrdnju s kojom se susreo u praksi – da kamere ne mjere brzinu kada je temperatura niža od 0 stupnjeva, što naziva zabludom.

Svi tipovi radara koje koristi policija apsolutno točno mjere brzinu u uvjetima od -10 do +50 stupnjeva Celzijevih – kaže Križanović. Ako vozač napravi prekršaj zbog kojeg bi trebao ostati bez vozačke dozvole, on i dalje može voziti sve dok mu se to ne zabrani pravomoćnom odlukom suda. Naime, kako objašnjava Križanović, vrijedi načelo da nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajna sankcija ako mu se ne dokaže krivnja za počinjeni prekršaj.

Lokacije kamera za nadzor brzine u Hrvatskoj

Mobilne kamere za nadzor brzine očitavaju i do deset vozila u sekundi

Hrvatska policija, osim fiksnih uređaja za mjerenje brzine, koristi i mobilne uređaje za očitavanje registarskih pločica ANPR , koji se mogu prenositi iz vozila u vozilo. Jedan sustav stoji oko 170.000 kuna, a sastavljen je od dvije ANPR kamere, procesora i prijenosnog računala. Očitavaju i do 10 vozila u sekundi, neovisno o tome kreće li se policijsko vozilo ili je zaustavljeno pored prometnice. Sustav prepoznaje registarske oznake svih država EU, ali i BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Jedan je od rijetkih sustava koji prepoznaje registarske oznake motocikala i mopeda u Hrvatskoj jer se radi o trorednim registarskim pločicama koje su jedinstvene u svijetu. Sustav može očitavati registarske pločice i pri brzinama većim od 200 km/h, kao i u uvjetima smanjene vidljivosti. Osim za potrebe prometne policije, sustav služi i za druge policijske operativne poslove poput pronalaska ukradenih vozila.

Odgovori