Danas se već u Europi prodaje osjetno više elektrificiranih automobila od dizela, a kroz desetak godina, možda i prije, realno je za očekivati da će elektrificirani biti svi novi automobili na tržištu.

Nedavno smo testirali da se na struju najjeftinije vozi, no gdje početi? Elektrifikacija ne podrazumijeva samo prelazak s klasičnih benzinskih na električne automobile. Stoga ne znači da neki elektrificirani auto ima samo električni pogon. Štoviše mnogo elektrificiranih automobila danas uopće ne može voziti na struju, no struja u njima ipak doprinosi efikasnijem radu i manjoj potrošnji goriva.

Razlikujemo četiri glavne vrste automobila koji za pogon koriste struju. To su potpuno električni auti (EV), plug in hibridni auti (PHEV), hibridni auti (HEV) i takozvani blagi hibridi ili mild hybrid automobili (MHEV). U nastavku ćemo vam objasniti po čemu se ovakvi automobili razlikuju, koji tip najbolje odgovara vašim potrebama i koji se najviše isplati.

Potpuno električni automobili

Potpuno električni automobili (EV) za svoj pogon koriste samo električnu struju. Imaju velike baterije kapaciteta uglavnom 30 do 100 kWh.

elektricni auti

PLUS

Ovakvi automobili uglavnom imaju odlične performanse, neočekivano dobro ubrzavaju, izuzetno su tihi u radu i što je najvažnije, njihova vožnja je vrlo jeftina, pa čak može biti i potpuno besplatna. Naime, u Hrvatskoj još uvijek mnoge punionice nude potpuno besplatno punjenje automobila.

MINUS

Doseg električnih automobila još uvijek je prilično malen. Uz umjerenu gradsku vožnju ili laganu vožnju otvorenim cestama najbolji od njih prevalit će 400 do 500 kilometara no čim jače stisnete gas doseg rapidno pada. To je posebno izraženo na autocesti. Rijetko koji električni auto može pri stalnoj brzini  od 120, 130 km/h prevaliti više od 300 kilometara. Kad tome dodamo činjenicu da se i na najbržim punionicama većina auta mora puniti duže od sat vremena električni auti ispadaju krajnje nepraktični na dužim putovanjima. Situacija je još gora kod jeftinijih auta s manjom baterijom koji i uz nježnu u vožnju u gradu mogu prevaliti 200 do 300 kilometara, a na autocesti i manje od 150. Najgore je tijekom zime gdje se na temperaturama oko nule i manjima od nule zbog karakteristika baterija doseg realno smanjuje za još 25 do 50 posto. Najvažniji minus električnih auta je njihova cijena. Zbog nje se i uz potpuno besplatnu vožnju većini vozača električni auti isplate tek nakon pet, deset godina, a nekima i nikada.

ZAKLJUČAK

Električni auti idealni su za one koji redovito putuju na posao u udaljenija mjesta (50 do 100 kilometara) i imaju besplatnu punionicu u blizini doma i posla. U tim slučajevima ostvarit će velike uštede i auto će im se vrlo brzo isplatiti vrlo brzo. Dobri su i za one koji većinom voze mnogo po gradu i rijetko putuju. Kao drugi auto u obitelji koji će raditi malo kilometara električni auto je praktično neisplativ jer se tako teško može uštedjeti razlika u cijeni u odnosu na benzinski auto. Za one koji puno putuju električni auto može biti isplativ, no tada se moraju pripremiti za potpuno novu filozofiju putovanja koja uključuje duga zaustavljanja i osjetno duže trajanje puta. Također, većina brzih punionica na autocestama se naplaćuje i to prilično skupo tako da vožnja na struju na kraju ne mora uopće ispasti jeftinija od one na benzin.

Tu bismo istaknuli VW ID.3 koji je idealan mali gradski auto za sve ekološki osvještene vozače.

Plug-in hibridni automobili

Plug in hibridni automobili (PHEV) za svoj pogon mogu koristiti električnu struju i benzin, a kod rjeđih modela je to kombinacija električne struje i dizelskog goriva. Ovakve auto također je moguće puniti strujom na punionici ili kod kuće, no njihove baterije su mnogo manjeg kapaciteta, uglavnom 10 do 15 kWh.

PLUS

Zbog male baterije doseg na struju ovakvim autima je osjetno manji nego kod električnih automobila, no mogu voziti i bez da se pune na struju. To znalu da na duljim putovanjima ne morate razmišljati o punionicama već jednostavno nastavite na benzin ili dizel. Realni električni doseg tipičnog plug-in hibrida je danas između 30 i 50 kilometara što takve aute čini idealnima za one koji se svakodnevno voze na toliko udaljenim relacijama. Idealni scenarij je: otići na posao koji je 30 kilometara udaljen, priključiti se na punionicu i vratiti se kući također potpuno na struju. No i kad nema više struje u bateriji plug-in hibridi mogu biti dosta štedljivi jer funkcioniraju kao klasični hibridi i baterija se nadopunjava prilikom kočenja ili radom klasičnog motora. Veći modeli sa snagama 200 do 300 KS u gradu će i bez punjenja uz umjerenu vožnju trošiti šest, sedam litara, a slabiji (koji su rijetki) i četiri, pet litara. Mirni su i tihi u radu, ne pretjerujete li s gasom. Od ove godine su ukinute i trošarine na neke od najnaprednijih hibrida, što je također lijepa ušteda.

MINUS

Za odlazak na dalji put plug-in hibridi nisu idealni. Na autocesti pri višim brzinama pogon strujom ne igra gotovo nikakvu ulogu pa se potrošnja osjetno povećava. Plug in hibrid će tom prilikom trošiti osjetno više od klasičnog benzinca ili dizelaša. Također većina plug-in hibrida (samo je nekoliko iznimaka) puni se sporo. Da bi auto napunili strujom koja je potrebna za 30, 40 kilometara potrebno je dva, tri sata, a kod nekih modela i više, i to bez obzira punite li na brzoj punionici. Čekati dva sata na punionici da biste se vozili 30 kilometara i nije baš pametna odluka, stoga se plug-in hibridi najviše preporučuju onima koji imaju vlastita dvorišta i mogu puniti auto preko noći kada će se baterija potpuno napuniti i na običnoj kućnoj utičnici.

ZAKLJUČAK

Plug-in hibridi idealni su za one koji mnogo voze, ali ne putuju redovito na dulje relacije autocestom. Pritom je dosta važno da imaju osigurano mjesto za punjenje, dakle vlastito dvorište. Takvim korisnicima plug-in hibridi lako će se isplatiti jer će trošiti vrlo malo benzina. Prilikom kupnje plug-in hibrida valja se jako dobro informirati jer su na tržištu modeli različitih pogonskih koncepcija, od kojih su neki vrlo efikasni u svim režimima rada dok drugi imaju jednostavnije pogonske sustave koji donose i manje uštede goriva kad se baterija isprazni.

 

Klasični hibridi

Klasični hibridi za pogon koriste električnu energiju i benzin, a vrlo su rijetki oni koji kombiniraju struju s dizelskim gorivom. Ovakvi auti imaju baterije malog kapaciteta, uglavnom 0,5 do 2 kWh. Nije ih moguće puniti strujom na punionici ili utičnici.

elektrificirani auti usporedba

PLUS

Iako ih nije moguće puniti strujom iz vanjskog izvora klasični hibridi itekako dobro iskorištavaju električnu energiju za pogon. Struja se generira prilikom kočenja i radom klasičnog motora te se pohranjuje u bateriju i koristi pri kretanju, jakom ubrzanju ili pri blagoj ujednačenoj vožnji. Moderniji hibridi jako su napredovali te vrlo dobro iskorištavaju to malo struje koju mogu pohraniti u bateriju. Zato je i njihova potrošnja izuzetno mala. U gradu će klasični hibridi trošiti osjetno manje od dizelaša, a u kombiniranoj vožnji će ta potrošnja biti na razini dizelaša. Još jedna prednost je da kod klasičnog hibrida ne morate razmišljati o punjenju auta. Također, pokazali su se vrlo izdržljivima. Nerijetki hibridi su već prevalili više od 500.000 kilometara bez većih kvarova. Također vrlo su mirni i tihi u radu ne pretjerujete li s gasom.

MINUS

U pogledu potrošnje moderni klasični hibridi imaju samo jedan minus u pogledu potrošnje, a to je vožnja autocestom. Hibridni auto će na autocesti trošiti osjetno više od dizelaša, otprilike kao usporedivi benzinac ili malo više od njega. Minus je i cijena. Iako su osjetno pojeftinili od pojavljivanja, klasični hibridi su još uvijek dosta skuplji od usporedivih benzinaca, otprilike na razini dizelaša.

ZAKLJUČAK

Hibridni automobili isplativiji su za one koji rjeđe putuju autocestama no mnogo se voze. Zbog cijene koja je na razini dizelaša mogu se lako isplatiti i onima koji voze manje, a vrlo su dobar odabir za svakodnevni automobil.

Blagi hibridi

Blagi hibridi, takozvani mild hybrid automobili (MHEV) najnovija su vrsta elektrificiranih automobila, a nastali su uglavnom kao težnja proizvođača da što efikasnije zadovolje vrlo stroge norme o ispušnim plinovima i dodatno smanje potrošnju. Koriste vrlo malu bateriju i sustave koji rade na manjem naponu od električnih automobila i drugih hibrida. Uglavnom je to 48 V, a rijetko i 12 V.  Sve više benzinskih i dizelskih automobila koriste ovu tehnologiju.

PLUS

Kod blagog hibrida prosječni vozač će teško primijetiti male razlike u odnosu na klasični benzinski ili dizelski auto. Električni sustavi u ovom automobilu nisu dovoljno moćni da bi samostalno pokretali auto no dosta pomažu da bi se u vožnji smanjila potrošnja goriva. Sustavi se razlikuju, no svi na neki način ipak koriste struju. Neki do njih gasit će motor auta prilikom usporavanja kad brzina, primjerice, padne ispod 30 km/h. Pomagat će radu klima uređaja, davati dodatnu snagu prilikom kretanja ili oštrog ubrzanja… Neki napredniji sustavi mogu čak ugasiti motor kad automobil krstari pri većim brzinama. Sve to pomaže da se potrošnja dodatno smanji. Ovisno o modelu, blagi hibridni sustavi smanjuju potrošnju goriva uglavnom do 10 posto.

MINUS

Blagi hibridni sustavi nemaju značajnih minusa, no ipak ne pridonose štednji goriva ili novca kao drugi elektrificirani pogoni.

ZAKLJUČAK

Blagi hibridi idealni su za one koji bi inače radije odabrali benzinski ili dizelski motor u odnosu na elektrificirani auto. Neku razliku u vožnji neće primijetiti, a usput će uštedjeti nešto malo goriva.

Na primjer, Volkswagen je prigrlio put prema nultim emisijama, a ponudu njihovih elektrificiranih modela možete provjeriti ovdje.