Početkom zimskog računanja vremena, odnosno nakon “pomicanja kazaljka” na snagu je stupila odredba Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojom svi automobili moraju imati upaljena svjetla i tijekom dana.

Hrvatska je jedna od rijetkih zamalja u kojima vrijedi ovakva odredba. Naime većina zemalja u svijetu ili nema odredbu o obaveznom paljenju svjetla ili pak ta odredba vrijedi tijekom čitave godine. Vremensko određivanje perioda u kojem se moraju paliti svjetla pomalo je zbunjujuće, vozači se moraju navikavati pa dolaskom proljeća ponovo odvikavati od paljenja svjetla i stoga su veći izgledi da pogriješe i zbog toga plate kaznu. No i ovakva odredba mnogo je bolja nego što bi bilo kada se svjetla primjerice, uopće ne bi trebala paliti kako je to primjerice u Njemačkoj.

Naime, mnogim istraživanja dokazano je kako obaveza paljenja svjetala, pogotovo u državama koje imaju veći broj oblačnih dana osjetno smanjuje broj nezgoda. Automobil koji ima upaljena kratka ili dnevna svjetla mnogo je vidljiviji od onog koji ih nema, pogotovo ako je vrijeme tmurno, ako pada kiša ili snijeg, ako ima izmaglice ili ako se polako počelo mračiti. Ovisno o uvjetima i vrsti ceste vozilo koje ima upaljena svjetla bit će uočeno jednu do čak deset i više sekundi prije onoga koje nema upaljena svjetla. U nekim situacijama to može biti ogromna prednost u pogledu pregleda nad prometom i kod brže ili ispravnije reakcije na neočekivane situacije. Kod neopreznijih i manje koncentriranih vozača ovo može čak biti odlučujući faktor pomoći prilikom izbjegavanja sudara s vozilom koje dolazi u susret.

Ipak Hrvatski način primjenjivanja odredbe o obaveznom paljenju svjetala ima i svoj sigurnosni minus. Tijekom zime vozači se priviknu da svi imaju upaljena svjetla, a kada dolaskom proljeća jedan dio vozača ponovo počne voziti s ugašenim svjetlima situacija postaje zbunjujuća. Vozilo koje bez svjetala vozi tamo gdje drugi imaju upaljena svjetla bit će mnogo manje uočljivo nego u slučaju da svi imaju ugašena svjetla. Pogotovo ako se radi o automobilima neutralnih srebrnih, sivih, smeđih i drugih tonova koji se lako stapaju s bojom asfalta i okoline. Stoga bi bilo najbolje da svjetla budu upaljena tijekom čitave godine što i u praksi radi velik dio vozača.

Koliko je paljenje svjetala tijekom dana važno potvrđuju i sami proizvođači automobila. U Europi, ali i u velikom dijelu svijeta više se ne proizvode automobili koji nemaju dnevna svjetla koja su automatski upaljena tijekom dana. Štoviše sve više novih automobila dobiva i stražnja dnevna svjetla kako bi se bolje uočilo vozilo koje vozi ispred vas. Ipak, više od 70 posto vozila koja su u prometu u Hrvatskoj nemaju ugrađena dnevna svjetla pa se vozači moraju snalaziti paljenjem kratkih svjetala ili u servisu programiraju automobil tako da su ta svjetla uvijek upaljena.

Upaljena kratka svjetla tijekom dana imaju i jedan realni minus. Halogenska žaruljica koja bi vam u normalnim uvjetima trajala tri i više godina, možda će pregorjeti već za šest mjeseci ili godinu dana. Isto vrijedi i za ksenonska svjetla koja će umjesto pet do 10 godina trajati dvije, tri godine. Osim cijene žaruljice, koja kod ksenonskih svjetala može biti i nekoliko stotina kuna, mnogi moraju dodati i trošak same izmjene žaruljice jer to ili ne znaju, ili je na njihovom autu to jednostavno nemoguće bez posjete servisa. Dodamo li tome i povećanje potrošnje goriva koje ovisno o modelu auta može biti i 0,1 l/100 km vožnja sa svjetlima danju predstavlja i određen nimalo zanemariv dodatni financijski trošak, no kada to usporedimo sa sigurnosnim prednostima koje paljenje svjetlosti donosi, uloženo se svakako isplati.