I kratkotrajno izlaganje većoj količini CO2 ima ozbiljne posljedice na zdravlje

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozoravaju da i kratkotrajno izlaganje većoj količini CO2 ima ozbiljne posljedice na zdravlje.

Prometne gužve, redovi na semaforima i kolone na parkiralištima svakodnevica su vozača u gradovima. No malo tko razmišlja o tome što sudjelovanje u takvim gužvama i dugotrajno izlaganje zagađenom zraku čini našem organizmu. Magistra Ankica Džono Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva iz Zavoda za javno zdravstvo, upozorava na problem zagađenja CO2. Globalna emisija ugljikova dioksida (CO2) jedan je od najvećih svjetskih problema, koji ugrožava i sam opstanak na Zemlji. A za 25% emisija CO2, zbog uporabe fosilnih goriva, odgovoran je promet. Prosječan automobil godišnje ispušta toliko CO2 koliko je težak. Za jedan sat vožnje autocestom brzinom od 130 km/h potroši se isto toliko kisika koliko ga jedan čovjek potroši u deset dana za disanje. Zbog zagađenja zraka, vjerojatnost da prosječni Amerikanac oboli od raka je 1:100.000.

3,5 PUTA VIŠA JE KONCENTRACIJA CO2 NA NEKIM KRIŽANJIMA U ZAGREBU OD SVJETSKOG STANDARDA

Za stanovnike gradova rizik je 20 puta veći (1:5000). Posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan uzlazni trend emisije CO2 uzrokovan cestovnim prometom, pa je npr. koncentracija CO2 na nekim križanjima u Zagrebu 35 mg/m3, što je 3,5 puta više od svjetskih standarda (10 mg/m3). Iako su na nekim mjestima u gradu postavljeni mjerači zagađenja zraka, rijetko tko na njih obraća pažnju i reagira na brojke. A trebali bismo, jer koncentracija ugljikova dioksida (CO2) u zraku je 0,03% volumena, a već kratkotrajna izlaganja koncentracijama CO2 većim od 2% imaju štetne učinke na zdravlje. Studija utjecaja CO2 na zdravlje provedena u Kanadi utvrdila je sljedeće: 15-minutno izlaganje koncentracijama CO2 od 3,3% do 5,4% povećava dubinu disanja, a pri koncentraciji od 7,5% uz dispneju (otežano disanje), ubrzava se srčani ritam, javlja se glavobolja, vrtoglavica, znojenje, nemir, dezorijentacija i smetnje vida, 20-minutno izlaganje koncentracijama CO2 od 6,5% do 7,5% smanjuje mentalne sposobnosti, izlaganje koncentraciji CO2 od 10% samo minutu i pol uzrokuje očno svjetlucanje i nadraženost te povećava aktivnost i grčenje mišića, 15-minutno izlaganje koncentracijama CO2 većim od 10% uzrokuje teško disanje, slabljenje sluha, mučninu, povraćanje, osjećaj gušenja, znojenje, stupor i gubitak svijesti.

Neke druge studije pokazale su da dugotrajno izlaganje (42-44 dana) koncentraciji CO2 od 1,5% uzrokuje reverzibilni acidobazni disbalans u krvi i povećanje minutnog volumena pluća. S ciljem smanjenja emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova te poučavanja građana o važnosti korištenja javnoga gradskog prijevoza, vožnje biciklom, pješačenja i drugih (alternativnih) oblika održivog prijevoza za sadašnje i buduće generacije, mnogi europski gradovi već godinama obilježavaju Europski tjedan kretanja (16. do 22. rujna). Godine 2011. Europska je komisija u povodu Tjedna kretanja, pod motom “Alternative mobility”, pozvala gradove i njihove lokalne vlasti na promicanje alternativnih održivih oblika prijevoza.

Električna vozila troše tri puta manje energije, gotovo dvostruko snižavaju emisije CO2 te znatno snižavaju emisiju drugih stakleničkih plinova i štetnih polutanata u odnosu na vozila na fosilna goriva (benzinska i dizelska) te tako značajno smanjuju zagađenje okoliša. Empirijskim promatranjima utvrđeno je da javni prijevoz troši prosječno 60% manje energije po putniku po prijeđenom kilometru u odnosu na potrošnju u prijevozu osobnim vozilima na fosilna goriva. Alternativni oblici prijevoza, osim što smanjuju proizvodnju stakleničkih plinova i osiguravaju održivost čistog i sigurnog urbanog okruženja, višestruko pridonose zdravlju. U tome vitalnu ulogu ima kretanje. Krećite se i pridonesite vlastitom zdravlju i zdravlja zajednice!

Promjene na osobnoj razini u smislu promjene ponašanja i korištenja alternativnog načina prijevoza pridonijet će ublažavanju štetnih utjecaja na okoliš. Stoga ovakva strategija pridonosi i zdravlju, što zbog bolje kvalitete zraka, što zbog povećane tjelesne aktivnosti. To podrazumijeva da oni koji kreiraju politike (politiku korištenja obnovljivih izvora energije, infrastrukturnu politiku, zdravstvenu politiku i sl.) i donose odluke bilo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini moraju zajedničkim djelovanjem osigurati okruženje za smanjenje emisije CO2, alternativne načine prijevoza te očuvanje zdravlja populacije. To su pokazale i studije procjene utjecaja javnog prometa na zdravlje lokalne zajednice provedene u nekim zemljama i gradovima, poput Australije i Barcelone.

Radikalne svjetske restrikcije

Kako doskočiti problemu izlaganja zagađenju? Najviše možemo učiniti svi zajedno. U nekim svjetskim državama zabranjeno je da u vrijeme gužvi u automobilu bude samo jedna osoba. U drugim zemljama prednost se daje automobilima u kojima su tri ili više osoba. Također, radi smanjenja zagađenja, uvodi se vožnja parnih i neparnih registracijskih oznaka. Hrvatska još nije došla do tako radikalnih mjera, ali prevencija je ionako najbolji lijek. Zato brojni hrvatski gradovi ulažu u punionice električnom energijom za električne automobile, biciklističke staze i razvoj javnog prijevoza koji bi zamijenio prekomjernu upotrebu osobnih vozila.