Isplate se za pet godina, a pune se na običnoj utičnici.

Sve više građana razmišlja o napuštanju automobila na gorivo zbog državnih poticaja za kupnju električnih vozila koja su jednako udobna, ekološka, a manji su im troškovi održavanja.

Da na kvizu dobijete pitanje kada je izrađen prvi električni automobil, sigurno bi većina godinu njegova nastanka smjestila u 20. stoljeće i tako si onemogućila prolazak u daljnje natjecanje. Naime, prvi električni automobil proizveden je još u 19. stoljeću, ali na točnom datumu se lome koplja. Dok neki podaci govore da je prvo električno vozilo osposobio engleski izumitelj Thomas Parker 1884. godine, njemački mediji nedavno su pisali kako je njegov tvorac ustvari slavni Ferdinand Porsche i da je godina izuma 1898.

Kako god bilo, na početku 20. stoljeća izum motora s unutarnjim izgaranjem i upotreba nafte električni automobil su bacili u potpunu sjenu. No, zagađenje okoliša, a potom i neizvjesnost hoće li i dokad će biti zaliha nafte opet su aktualizirali vozila na struju. Tijekom posljednjih 15-ak godina sve se više vozača odlučuje za takvu vrstu vozila, a u Europi je po zastupljenosti električnih automobila, sa 18 posto, u ukupnom broju vozila vodeća Norveška. Hrvatska je još daleko od takvog postotka, ali se ipak miče s mrtve točke.

Javne punionice dostupne su svima bez obzira na to tko je kome pružatelj usluge opskrbe električnom energijom, što znači da tu punionicu mogu koristiti svi pa i vozači iz Europske unije. Privatne punionice dostupne su u sklopu neke druge usluge koju vlasnik punionice nudi klijentima, primjerice, gost hotela ima pravo na punjenje svog električnog vozila.

Postoje dvije vrste javnih punionica. Mjesto za punjenje male snage omogućuje transfer električne energije na električno vozilo snage od 22 kW ili manje i na takvim se punionicama, ovisno o naponu, automobil puni od dva do osam sati. Na punionicama s velikom snagom, što podrazumijeva transfer električne energije na električno vozilo snage veće od 22 kW, automobil se napuni do 80 posto za pola sata. No, jedna je od najvećih prednosti električnih automobila to što ga možete napuniti i kod kuće, u vlastitoj garaži.

Svako električno vozilo ima svoj kabel koji možete spojiti na najobičniju kućnu utičnicu. Osigurač je jakosti 10 ampera, što mu omogućava punjenje od 2,2 kW na sat. Ako baterija automobila ima 16 kW, znači da će se automobil napuniti za sedam sati – objašnjava Skorić. Pri takvom punjenju ne troši se više električne energije nego šta ga troše neki drugi kućanski aparati.

Kao jedan od nedostataka električnih automobila, uz ograničen domet, ističe se i njegova cijena. On je u prosjeku nešto skuplji od konvencionalnih automobila, što je građanima često velika prepreka.

Usporedba

Benzinac vs. Električni

Bešumnost u vožnji

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je okarakterizirala prometnu buku kao štetno zagađenje s nepovoljnim psihosocijalnim i psihološkim učincima na ljudsko zdravlje.

Agilnost i startnost (izvrsno ubrzanje) električnog vozila

Naime, elektromotor, poput parnog stroja, ima idealnu vučnu karakteristiku pa mu ne treba mjenjač. Dovoljan je jedan reduktor. Električni motori imaju sav moment na startu, u odnosu na benzinske motore koji s vremenom dolaze do snage.

Regenerativno kočenje

U gradskim uvjetima vožnje “kreni-stani” regenerativno kočenje ima važnu ulogu u povećanju dometa električnog vozila, te se na taj način može dobiti 10-20 posto veći domet (postotak varira ovisno o vrsti vozila).

Nema direktnih emisija CO2

Pri punjenju električnog automobila emisija CO2 je jednaka miksu elektrana priključenih na mrežu, (ugljen, prirodni plin, nuklearna, hidro, solarne, vjetar itd.). Samo nuklearne, hidro, solarne, i vjetroelektrane nemaju štetnih plinova.

Efikasnost i ekonomičnost

15 kWh/100 km tj. oko 7 kn/100 km.

Jednostavnije i jeftinije održavanje

Moderni motori s unutarnjim sagorijevanjem sastoje se od oko tisuću pokretnih dijelova, dok se elektromotor u pravilu sastoji od tri do pet pokretnih dijelova, što ga čini višestruko pouzdanijim te praktički ne zahtijeva nikakvo održavanje. Nema izmjena ulja, filtara, remenja itd., samim time su troškovi održavanja EV vozila u odnosu na ICB 50% manji.

Više aktualnih “zelenih” statistika:

  • Na ukupni promet otpada 26 posto, a od tog postotka samo na cestovni promet otpada 17 posto štetnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji.
  • Upotrebom električnih vozila znatno se smanjuju emisije CO2 jer se za pogon ne koriste fosilna goriva (op.a. ukoliko ta električna energija dolazi iz obnovljivih izvora).
  • Prema nekim projekcijama do 2020. na cestama će biti od 10 do 20 milijuna električnih i hibridnih vozila. 

Do 2020. godine u Hrvatskoj će biti 350 punionica

HEP ELEN je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba napravio strategiju razvoja infrastrukture koja bi trebala odrediti gdje postaviti punionice s obzirom na količinu prometa i broj vozila, a u razmatranje su uzete županijske ceste, državne ceste te autoceste.

Kroz realni scenarij možemo očekivati da bi do 2020. godine trebalo napraviti oko 350 punionica da se umreži cijela Hrvatska. Plan je izvediv, a sve punionice će biti javne – kaže Ivica Skorić, voditelj HEP ELEN-a. U Zagrebu bi prva ELEN stanica sa solarnim panelima trebala biti otvorena ispred zgrade Gradskog poglavarstva, i to do kraja ove godine. Zasad se u HEP-u ne govori o konkretnoj cijeni punjena, ali Skorić kaže kako će nju najvjerojatnije diktirati vrijeme punjenja, a ne kilovatsati.

Ako ultrabrzo punjenje bude  stajalo, primjerice, 20 kn, onda bi sporo trebalo stajati desetak kn – kaže Skorić. Osim što će se postaviti punionice u većim gradovima, u planu je postavljanje i na autocestama, uglavnom na većim odmorištima gdje već postoje sadržaji.

Pojeftinit će baterija pa će pasti i cijene

O budućnosti električnih automobila uglavnom se priča u pozitivnom tonu, a takav stav ima i Europska unija. Prema njihovim procjenama, do 2030. godine u Europi bi deset posto vozila trebalo biti na električni pogon. – To za nas znači da bi na brojku od oko 1,5 milijuna osobnih vozila, koliko se očekuje da će ih tada biti, njih 150 tisuća trebalo biti električno. Po meni je ta brojka optimistična, ali nije nerealna – kaže Ivica Skorić te vjeruje da će infrastruktura u koju se idućih godina planira redovito ulagati potaknuti ljude na ekološki pogodnija vozila.

– Očekuje se i da će padati cijena električnih vozila zbog sve jeftinije cijene, a kada njihova cijena dođe do cijene koja je približna konvencionalnim vozilima, ukinut će se državni poticaji i tada će odluka o kupnji biti na savjesti vozača, a vjerujem da su Hrvati dosta ekološki osviješteni – kaže Skorić.

Gdje možete pronaći pregled svih javno dostupnih punionica?

Pregled svih javno dostupnih punionica, trenutačnih statusa i detaljnih korisničkih uputa dostupan je na portalu www.puni.hr, jedinstvenoj regionalnoj eRoaming platformi koja povezuje preko 300 punionica na području RH i susjedne Slovenije. Za pristup svim punionicama iz portfelja HT-a dovoljno je zatražiti personaliziranu T-RFID karticu, slanjem korisničkog zahtjeva na e-mail [email protected]
Kako koristiti punionicu? Upute za korištenje možete pronaći i na linku.

Odgovori