Sigurnost prometa za 2016. u crnim brojkama

30 srp, 2016

Statistički podaci MUP-a za prvu polovicu 2016. godine upozoravaju kako je udio prometnih nesreća najveći na području Zagrebačke županije s 1.127 ozlijeđenih i 23 smrtno stradalih.

U usporedbi s 2015. to je pad za 2,3% u ukupnom broju prometnih nesreća (3.917 nesreća u 2016. i 4.010 nesreća u 2015.g.). Ozlijeđenih je također za 4,4% manje u odnosu na 2015. godinu ( 1.127 ozlijeđenih u 2016. i 1.179 u 2015.g.). Ono što je zabrinjavajuće je da je broj smrtno stradalih narastao u 2016. za 76,9% (23 stradalih u 2016. i 13 u 2015.g.).

Poredbeni prikaz prometnih nesreća i posljedica (ukupno)

[chart id=”1″]

Na zadnjem mjestu prema broju prometnih nesreća je Virovitičko–podravska županija s ukupno 285 nesreća, 97 ozlijeđenih osoba i 3 smrtno stradalih u njima.

Valja istaknuti kako su najveći porast u broju udjela prometnih nesreća zabilježile Virovitičko-podravska županija, te Požeško-slavonska, dok su najveći pad udjela prometnih nesreća imale Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Ako bi se gledao samo prikaz posljedica prometnih nesreća, s najviše stradalih i ozlijeđenih osoba opet se na prvom mjestu iskazuje Zagrebačka županija (26 smrtno stradalih, 202 teško ozlijeđenih, te 559 lakše ozlijeđenih), dok je posljednja ponovno Virovitičko-podravska s 3 poginulih, 34 teško i 110 lakše ozlijeđenih sudionika u prometu.

Poredbeni prikaz prometnih nesreća i posljedica (s ozljeđenim osobama)

[chart id=”3″]

U udjelu statistike kod smrtno stradalih najveći rast imaju Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska, te Primorsko-goranska županija, dok najveći pad imaju Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska i Šibensko-kninska županija.

Prema udjelima teško ozlijeđenih sudionika u prometnim nesrećama po rastu ističu se Virovitičko-podravska i Požesko-slavonska, dok najveći pad bilježe Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska.