Priprema naših brodova i nas samih za krstarenje ili bilo koji drugi tip plovidbe znači da prvo trebamo razumjeti dinamičke sile koje mogu stvoriti probleme.

Sva plovila se rotiraju ili kreću oko imaginarnih linija nazvanih osi. To je najlakše vizualizirati tako da dugačku osovinu umetnemo s jedne strane naše brodice, a izvučemo je iz druge.

Gibanja broda mogu biti translatorna i rotacijska, gdje se u translatorna gibanja ubrajaju zastajanje, zanošenje i poniranje, a u rotacijska valjanje, posrtanje i skretanje (zaošijavanja). U nepovoljnim vremenskim uvjetima potrebno je iznaći optimalnu brzinu i smjer kretanja broda u odnosu na valove.

Kako predvidjeti tri glavne “brodske kretnje”

Vodoravno, okomito i bočno kretanje generira valjanje, posrtanje i skretanje (zaošijavanja). Stabilnost našeg plovila i sigurnost naše posade ovisi o našoj sposobnosti da ove “brodske kretnje” svedemo na minimum.

Zamislite si dugu osovinu koja prolazi kroz brod od pramca do krme (valjanje/roll), s jednog na drugi bok (posrtanje/pitch) i kroz centar od vrha do dna (skretanje/yaw). Uz objašnjenja koristite ilustraciju koja opisuju kako povećati udobnost plovidbe.


Različiti oscilacijski modovi energije valova: nadolazak (1), njihanje (2), podizanje (3), valjanje (4), posrtanje (5) i krivudanje (6)

Valjanje (4)

Čim stupite na brod on će se zanjihati s jedne na drugu stranu zbog vaše težine. Dignite mu jedro i zajedrite oštro u vjetar i brod će se zavaljati – ili nagnuti na bok – na zavjetrinsku stranu po laganom vjetru. Sva plovila se naginju oko vodoravne “osi valjanja”, imaginarne linije koja vodi od pramca do krme.

Veličina nagiba ovisi o dizajnu, rasporedu težine, uvjetima vjetra (mora) i podignutoj količini jedara ako ste na jedrilici. Držite jedrilicu što vodoravnije sa što manje nagiba dok kratite glavno i smanjujete prednje jedro.

U ekstremnim olujama ne koristite namatajuću Genovu. Donji rub namotane genove dosta je visoko iznad palube, a vjetrovi imaju veću brzinu po visini. Naginjanje se može povećati i jedrilica neće biti u balansu.

Namatajuća jedra su općepoznata za kvarove po lošem vremenu. Jedra se neravnomjerno namotaju i mogu se djelomično oštetiti. Male posade tada mogu potrošiti sate kako bi popravili oštećena jedra.

S druge strane, klasični flok ili letno jedro se diže i spušta. Čak i kada je oštećeno, ono se u sekundi može spustiti i promjeni se drugim jedrom. Diže se. Spušta se. Garantirano radi svaki put (uz pretpostavku da su podigači održavani i ispravni).

Posrtanje (5)

Po velikim valovima brod se kreće u vertikalnoj, gore dolje putanji zbog poprečne osi između lijeve i desne strane broda. Posrtanje je nepoželjno kretanja broda za sve koji pate od morske bolesti. To stvara periodičku inercijalnu silu koja može izazvati morsku bolest odnosno povraćanje. Težina na krajevima broda i stanje mora mogu povećati to vertikalno uzdizanje i padanje. Ispod palube, maknite težinu s krajeva broda. Skratite jedra ili usporite i/ili promijenite kurs. Obje radnje mogu jako smanjiti posrtanje.

Ako ste na nekakvom gliseru, da vam more ne zalijeva kokpit pomoću trim ploča dignite pramac.

Skretanje (zaošijavanja) (6)

Jurite ispred vjetra po svježem lahoru i doživjet ćete horizontalno “lijevo-desno” skretanje oko vertikalne osi. Zamislite štap koji probije palubu broda (poput jarbola) i izađe kroz njegovo dno. Što izaziva pretjerano zaošijavanje? Prevelika težina u pramcu – par sidra ili vrlo dugački sidreni lanac – mogu pojačati ovo mahnito skretanje s kursa. Maknite nešto od te gvožđurije iz pramca i dodajte nešto težine u krmi. Oboje će pomoći da se zaošijavanje umanji.

Izvor: Captain John Jamieson
www.skippertips.com
KLIKNI
ovdje za e-knjigu (na engleskom) o ostalim tajnama plovidbe

Odgovori