Najstariji vozač u Hrvatskoj ima 99 godina, a vozačka dozvola mu vrijedi do srpnja iduće godine, pokazuje evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.

Mnogi će se zapitati kako je to moguće, može li uopće osoba s gotovo sto godina upravljati automobilom, snalaziti se u gustom gradskom prometu, dovoljno brzo reagirati kada je to potrebno te, na kraju, sudjelovati u prometu bez opasnosti za druge vozače? Ako su dobrog zdravstvenog stanja, ne postoji nikakav razlog da čak i stogodišnjaci ne voze. Štoviše, liječnici kažu da, ako su dobrog zdravlja, stariji vozači nisu ništa opasniji od mladih. Brojna svjetska istraživanja vezana uz starije vozače su, kao i sva druga, kontradiktorna. Dok jedna tvrde da su opasnost na cesti, druga upozoravaju da su mlađi vozači problematičniji od starijih jer su manje oprezni i imaju znatno manje iskustva. No, da bi stariji vozači dokazali da su sigurni za volanom i sposobni, odlaze na liječničke preglede.

Prema podacima MUP-a, u Republici Hrvatskoj u 2012. godini registrirano je 204.906 vozača starijih od 65 godina, a skrivili su 2823 prometne nesreće odnosno samo osam posto od ukupnog broja nesreća

Vozačka se dozvola izdaje s rokom važenja do 80. godine života vozača, a mijenja se svakih deset godina.  Iako u Hrvatskoj nema zadane dobi kada se s postaje stariji vozač, nakon navršenih 80 godina života vozačka dozvola se izdaje na rok označen u liječničkom uvjerenju, i to najdulje na pet godina. Ovisno o zdravstvenom stanju vozača, liječnik može izdati ograničenje na godinu ili dvije dana te on po isteku mora ponovno doći na pregled. Liječnički pregled za starije vozače ne razlikuje se od ostalih zdravstvenih pregleda za vozače.

204.906 ozača starijih od 65 godina bilo je registrirano u RH na dan 31. 12. 2012. godine

Uključuje medicinu rada, klasičan klinički pregled, provjerava se tlak, urin, refleksi i slično. Uz to, obavezan je i psihotest kod psihologa te pregled kod okulista – objašnjava dr. med. specijalist medicine rada Ivan Živaljić iz Poliklinike Zagreb. Napominje kako po potrebi liječnik osobu može uputiti specijalistu, npr. psihijatru, na daljnje preglede, a za profesionalne vozače potrebno je napraviti i EKG te laboratorijske pretrage. Najčešći su zdravstveni problemi koji se pojavljuju kod starijih vozača, napominje doktor Živaljić, dijabetes, hipertenzija (povišeni krvni tlak) te psihički moment. Ipak, ti problemi ne utječu na vožnju ako su kontrolirani. Starijim vozačima više-manje izdajemo potvrde na pet godina. Na pregledima ne gledamo na dob, nego na zdravlje. Primjerice, vozaču od 99 godina izdali bismo otvrdu na godinu ili dvije čisto iz preventive. Kada je riječ o starijim osobama i refleksima, oni se s godinama, naravno, usporavaju, ali sve ovisi od čovjeka do čovjeka – govori doktor Živaljić te ističe kako od starijih vozača na liječničkom pregledu traže da od svog liječnika opće medicine donesu potvrdu boluju li od nečega. Na pitanje smatra li da su stariji vozači u prometu veća opasnost od svih ostalih, doktor Živaljić kaže kako nije sklon takvom mišljenju. Sklon sam vjerovati da stariji vozači nisu ništa opasniji od mlađih i ostalih vozača. Malo tko ide polagati vozački ispit sa 60 godina pa smatram da su stariji vozači iskusniji i puno oprezniji – kaže doktor Živaljić te svim starijim vozačima savjetuje da češće kontroliraju vid jer se relativno brzo mijenja, da budu oprezni te da se drže propisa u prometu.

5  godina. Na taj se period izdaje vozačka dozvola nakon navršene 80. godine

Prema statističkim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2012. godini ukupno su registrirana 2,267.892 vozača, od čega je 204.906 odnosno devet posto vozača starije od 65 godina. Vozači stariji od 65 godina skrivili su 2.823 prometne nesreće, odnosno osam posto od ukupnog broja prometnih nesreća. Kako bi nesreća bilo što manje, stariji vozači s nekim  zdravstvenim problemom trebali bi slušati upute svog liječnika i biti redovito u kontaktu s njim. Pažnju treba obratiti i na lijekove koje koristite jer neki mogu izazvati vrtoglavicu, pospanost ili neku drugu nuspojavu koja može utjecati na vozačke sposobnosti. Prije vožnje namjestite sjedalo i naslon za zdravo i pravilno držanje, a upravljač, ako je podesiv, u srednji prema nižem položaju. Na taj način smanjujete stres u ramenima. Na dulja putovanja krenite potpuno spremni, s namještenom navigacijom, izbjegavajte noćnu vožnju te predugo sjedenje za volanom, kao i bilo kakva ometanja u obliku jedenja, razgovaranja na mobitel i slično. Preporuka je za sve vozače, a ne samo za starije, da svakih sat i pol prekinu vožnju, odmore se i malo prošeću. Ako pak nakon dugo vremena odlučite ponovno voziti, u autoškolama možete upisati nekoliko sati vožnje ili dodatne obuke na kojima ćete se podsjetiti na sve što ste zaboravili i pripremiti se za povratak na ceste. Možete se odlučiti i za simulaciju vožnje u lošim vremenskim uvjetima poput kiše ili snijega te naučiti kako reagirati u posebnim situacijama.

Odgovori